Kortizol

Poštovani,

kortizol ujutro mi je iznosio 846.6 nmol/L, inače mi je vađenje krvi stresno pa sam upućena da izvadim krv uz primjenu dexametazona. Navečer sam popila dvije tablete od 0,5mg te mi je kortizol sljedeće jutro iznosio 18.83 nmol/L.

Je li lučenje kortizola ipak uredu?

Unaprijed zahvaljuje.

Lijep pozdrav.

14.11.2016

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Tijekom dana koncentracije kortizola variraju i usko su vezane za doba dana (cirkadijani ritam). Kortizol je najviši ujutro, a vršne vrijednosti doseže između 7 i 9 sati. Mjerenje koncentracije kortizola koristi se u dijagnostici bolesti i procjenu funkcije nadbubrežne žlijezde, hipofize i hipotalamusa. Određivanje kortizola u serumu korisno je za dijagnozu i praćenje bolesti s prekomjernim lučenjem (Cushingov sindrom) ili nedostatnim lučenjem (Addisonova bolest) kortizola i za praćenje terapije u tim bolestima. Referentne vrijednosti za muškarce i žene su sljedeće: između 7-10 sati: 171 – 536 nmol/L, a između 16-18 sati: 64 – 340 nmol/L. Bazalna (jutarnja) razina kortizola iznad referentne vrijednosti ukazuju na prisustvo Cushingovog sindroma. Osim Cushingovog sindroma, kortizol može biti iznad referentnih vrijednosti (često i s abnormalnim dnevnim ciklusom) i u alkoholizmu, endogenoj depresiji, anoreksiji nervozi, ozbiljnim akutnim i kroničnim sistemskim oboljenjima, prekomjernoj težini, povišenim koncentracijama estrogena kao npr. u trudnoći, terapiji estrogenima ili oralnim kontraceptivima. Snižene vrijednosti kortizola nalaze se u primarnoj i sekundarnoj insuficijenciji nadbubrežne žlijezde.

Dexametazonski test je jedna od mogućih dijagnostičkih opcija za utvrđivanje eventualnog poremećaja funkcije nadbubrežne žlijezde. U tu svrhu noć prije testiranja uzimaju se tablete dexametazona. Sljedećeg jutra izmjere se vrijednosti kortizola u krvi. Nakon uzimanja doze deksametazona, razina kortizola često ostane iznad referentnih vrijednosti u osoba koje imaju Cushingov sindrom. Ponekad i neka druga stanja mogu biti uzrokom povišenog kortizola nakon uzimanja doze deksametazona, kao što je teška depresija, alkoholizam, stres, pretilost, zatajenje bubrega, trudnoća, nekontrolirani dijabetes.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Menstruacija

Je li u mom slučaju u pitanju stres ili trudnoća?

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?