Lajmska bolest

Postovani/a,
Interesuje me vase misljenje u vezi nalaza kojeg sam radio na preporuku privatnog infektologa. Radi se o ImmunoBlot dijg. nalazu za Borelliosis Burgodorferi. Igg su svi negativni, a od Igm je samo p41 element aktivan od ref. vrijednosti (poz, neg). Infektolog tvrdi da imam Boreliozu i skoro sve moje tegobe svrstava u tu bolest, unatoc nekom simptomu koji je potvrdio drugi specijalist da to spada u drugu bolest.
Koje je vase misljenje u vezi Borelije i koliko ona obuhvata sve moguce tegobe koje covjek moze imati? lp

12.1.2021

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Lajmska borelioza je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi, a prenosi se ugrizom inficiranog krpelja.
Bolest počinje karakterističnim crvenilom na koži kružnog oblika. Ponekad pacijenti ne primijete ili zanemare takvu promjenu na koži ili je ne povezuju s mogućim ugrizom krpelja. Tu fazu bolesti na koži zovemo Erythema migrans (EM): EM je crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obično iznad 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana). Crvenilo u sredini postupno nestaje obično stvarajući karakterističan oblik EM. EM nije alergijska kožna reakcija na ugriz krpelja. EM može biti popraćena tzv. “malim simptomima” (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima, smetnje koncentracije).
Nakon nekoliko mjeseci, oko polovice inficiranih ljudi koji nisu liječeni imaju bolne i otečene zglobove. To se ponavlja i traje nekoliko dana ili mjeseci. U 10 do 20% neliječenih ljudi razvije se kronični artritis.
Lajmska bolest također može pogoditi živčani sustav, uzrokujući takve simptome kao što su ukočen vrat i jaka glavobolja (zbog meningitisa), privremena paraliza mišića lica (Bellova paraliza), neosjetljivost na podražaje, bol ili slabost u udovima ili slabu koordinaciju mišića. Srčani problemi: Mali broj ljudi može imati srčane probleme, kao što su nepravilni srčani otkucaji i to nekoliko tjedana nakon infekcije. Manje uobičajeni simptomi uključuju upalu oka i tešku slabost organizma.
Najčešći simptomi Lajmske borelioze uključuju u ranoj (lokaliziranoj) fazi bolesti promjene na koži (ranije opisana (erythema migrans), bolove u mišićima i zglobovima, glavobolju, vrućicu, slabost, smetnje koncentracije. Ako se bolest ne liječi može doći do rasapa bakterija (spiroheta) i nastanka ranog proširenog oblika bolesti. Rani prošireni oblik bolesti uključuje upalu srca (karditis), paralizu lica (Bellova paraliza), meningitis, kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis). Kronični stadij (perzistirajuća infekcija) uključuje artritis, povremen ili kroničan, blagu do umjerenu smetenost (konfuzija), slabost udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova) što upućuje na zahvaćenost središnjeg i perifernog živčanog sustava te manje uobičajene simptome kao što su srčane abnormalnosti, konjunktivitis, kronične promjene na koži.
Laboratorijski testovi mogu pomoći u potvrdi dijagnoze, ali oni obično nisu pozitivni prvih nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja. Kada postoji sumnja da se radi o Lajmskoj boreliozi treba u pozitivnih osoba provesti testiranje Western blot testom iz krvi.
Lajmska borelioza se liječi antibioticima. Važno je liječiti prvi stadij bolesti, EM, kako bi se spriječio razvoj težih i kroničnih oblika bolesti. Nakon liječenja EM neki bolesnici mogu imati dugotrajne bolove u mišićima i zglobovima i često su klonuli što je sve dio tzv. postlajmskog sindroma koji ne treba liječiti antibioticima.
Postoji i cjepivo koje se preporuča ljudima koji žive u endemičnim područjima za ovu bolest, a provode puno vremena u šumovitim ili travnatim područjima. Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa (KME). KME je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Premda infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, kod manjeg se broja zaraženih razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim grupama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima. O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Svako dobro!

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika