Nazalna polipoza

Lp, trebam savjet stručnjaka.

Prošle godine sam otkrila da imam nazalnu polipozu, dva mjeseca sam se liječila kortikosteroidima, tačnije Mometazon sprejem. Poslije tog polip se smanjio i prestao praviti zdravstvene smetnje, ali kroz neko vrijeme opet je počeo rasti te je već sad možda i veći nego je bio prije terapije. Uz to važno je napomenuti da polip imam samo u lijevoj nosnici, ali da iz desne nosnice konstantno imam tragove sukrvice, ponekada i čiste krvi.
Ne znam šta da radim i koliko mi se isplati operisati s obzirom da imam 19 godina i da se polipi kad tad vrate te nisu trajno rješenje. Vaš savjet bi mi mnogo pomogao.

Hvala Vam unaprijed.

5.2.2020

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovana,

Točan uzrok nastajanja polipa kod pojedinog bolesnika je najčešće vrlo teško naći pa je liječenje uglavnom usmjereno na općenito liječenje upalnih reakcija. Kod nespecifičnog liječenja upalnih reakcija, pa tako i ovdje, od velike je važnosti primjena kortikosteroida. Mogu se koristiti kao pripravci za peroralnu upotrebu (na usta) i u obliku raspršivača za lokalnu upotrebu na sluznicu nosa. Upotrebljeni peroralno imaju učinak na čitav organizam, dok je kod sprejeva sustavni učinak smanjen na najmanju moguću mjeru, a time i nuspojave kortikosteroidne terapije. Oralni kortikosteroidi se koriste kod većih polipa, posebno onih koji imaju opstruktivno djelovanje. Djelotvorni su u smanjenju mase polipa, a time i poboljšanju simptoma. Daju se prema određenim shemama upotrebe kroz nekoliko tjedana, u postupno silaznoj dozi. Ova terapija se može ponoviti i nekoliko puta, posebno kod bolesnika koji nisu kandidati za kirurško liječenje. Lokalno djelujući kortikosteroidi su učinkoviti u liječenju manjih polipa i nakon kirurškog zahvata za sprječavanje ponavljanja.

Ukoliko teški simptomi traju i nakon provedenog konzervativnog liječenja kod bolesnika se ponekad potrebno odlučiti na kirurški zahvat. Pri tom se najčešće odlučujemo na endoskopski zahvat, tj. uz upotrebu optičkih instrumenata. Upotrebom ovakvog načina se smanjuje mogućnost komplikacija i rezultati su bolji. Zahvat se sastoji od odstranjivanja bolesne sluznice upotrebom optike i posebno konstruiranih instrumenata. Odstranjeni materijal se šalje na patohistološku analizu. U otprilike 10% slučajeva dolazi do recidiva (povratka) polipa i nakon endoskopskog liječenja.

Prije odluke za operativni zahvat potrebno je izvršiti dodatnu dijagnostičku obradu. Nakon rutinskog pregleda – rinoskopije, potrebno je napraviti i tzv. fleksibilnu endofiberskopiju nosa/ždrijela, da se odredi proširenost polipa u nosu, projekcija sinusnih ušća iz kojih masa polipa navire u nos i sl. CT-nosa/sinusa u više smjerova pretraga je koju svakako treba napraviti jer ova dijagnostika služi kao osnovna orijentacija kod novijeg oblika endoskopske kirurgije sinusa u svijetu posljednjih 15-ak godina (FESS). Primjenom najmodernijih tehnologija, dijagnostika uključuje i 3D-virtualnu endoskopiju (3D-VE), virtualnu kirurgiju (VK) i 3D-kompjutoriziranu mikrokirurgiju sinusa (3D-CFESS), kojima se u cijelosti definira proširenost procesa, simulira buduća operacija (prikazuje se svaki djelić labirinta sinusa i nosa u 3D projekciji) itd.

Svako dobro!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]