Da li mi za prvu pomoć možete reći da li je ovo znak da postoji poremećaj štitnjače?

Javljam vam se s nadom da će te mi pomoći. Imam 22g. 143cm visoka. 56kg.
Već nekih 15 dana dolazilo je do izrazito jakih psihičkih smetnji. Razdražljivost, nemogućnost spavanja, plakanje, depresija, pad raspoloženja i energije. Nisam ozbiljno shvatila. Nakon toga, dolazi do gušenja. Do stezanja u vratu. Davljenja. Gušenja u prsima. Crvenilo lica, aritmija i po 110 otkucaja. Uporno pulsiranje srca navečer, kad legnem, nemogućnost disanja, izvadila sam krv i uradila nalaze koji su u granicama normale. Manja količina masnoće, povišena i eritrociti. Da bi me ljekar poslao da uradim nalaze štitne radi ove guše. Nalazi štitne su pokazali da je ft3 blago povišen. Nije drastično ali je povišen. Iduće sedmice sam naručena kod doktora ali do iduće sedmice ja ću da se brinem i sikiram dodatno na ovo sve. Da li mi za prvu pomoć možete reći da li je ovo znak da postoji poremećaj štitnjače, da li je ovo neka početna faza, da li trebam ići dalje, nalazi i uzv, terapija, da li se trebam javiti doktoru ako ništa radi ovih gušenja u grlu i plućima koji su strašni. Napad kad dobijem sva se crvenim i krenem da znojim. Može li se ovo spriječiti ili ipak prihvatiti i krenuti boriti s ovim? Žao mi je što je pitanje opširno ili dugo ali ovo mi je prvi susret. Blaga povišenost ali gušenje i davljenja i puls koji osjećam mi je ogroman. Za 4 mi je povišen u odnosu na normalu.

3.6.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

preporučila bih detaljnu obradu štitnjače, uključujući UZV. Simptomi bolesti štitnjače i depresije ili anksioznosti se mogu preklapati, stoga je važno potvrditi ili isključiti promjene štitnjače. Moguće je da su dodatno zbog brige prisutni navedeni psihički simptomi. Ako se isključi bolest štitnjače, predlažem pregled psihijatra.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]