Mnogo toga…..!!

Anksioznost – tjeskoba u neograničenim oblicima i količinama, jako prejaki lijekovi, tj. terapije , samoozlijeđivanja, pokušaji suicida u više navrata, strah od svega i svakoga, non stop sam napet i naoružan, napetost cijelog tijela, prekomjerno znojenje ciloga tila , drhtavica, alkoholizam, želim i imam potrebu ubiti barem dvoje do desetak određenih osoba i još više, stalno gubim vid, tj. dioptrije mi se pojačavaju, a ja ne mogu izaći iz prokletog kreveta ni iz moje male sobice, nemam apetit, jedem jednom dnevno, pretežno kasno noću, tj. pretežno oko 1-3h, nemam lijevu nogu, a protezu nisam mijenjao već dvije godine, budim se na svaki zvuk i muhe itd.,ma ima toliko toga da ne znam kad bih se zaustavio. Prije četiri dana sam htio cijeli stan dići u prah i pepeo, svi me krivo gledaju jer sam imao burnu prošlost vezanu uz sve dive svijeta, bio sam uživaoc heroina, ali posljednjih 10-15 godina sam na suptitucijskoj terapiji metadonom i drugim jakim lijekovima, no sve mi je to malo i ne pomaže mi duže vrimena već samo koji par sati, a onda alkohol.
Upomoć vičem godinama, no nitko bivšeg sad sadašnjeg mene ne žele prljati ruke, imam hepatitis c, imao sam, kako se kaže u Splitu cijelu abecedu, otkad sam izgubio nogu samo me jednom i to na moje jako inzistiranje poslala dr……. na Korčulu i to samo 15. dana.
Ma doktorice ja trebam hitne intervencije dok još imam zrno graha u glavi, a memorija mi je od preći i brutalno opakih udaraca direktno po sredini moje ili bolje njihove glave, dobio toliko udaraca da čim se okrenem na drugu stranu “kao mala ribica”zaboravim što sam morao ono uraditi i tako godinama, a o djetinjstvu mom kad bih vam ikada mogao ispričati samo mali dio maltretiranja od polovine mamine obitelji mislim da mi ne bi htjeli vjerovati. Nekim sam osobama počeo pričati pa su se na početku odmah (izbljuvali)!! Nebi to ni kamenu s puta radio, a kamoli djetetu od 4. pa do 13.,godine mog života.
Sada vam se stvarno ispričavam od srca ne mogu više pisati jer mi se trese sve na i u meni, da nemam tog otrova više (pokojnog recimo oca tate).
Ako me želite saslušati ili možda čak i pomoći barem dijelom, veliko hvala no do sada sam u životu ja bio taj koji je davao i još dam, ali više nemam motiva za živjeti… Hvala i bok!!.

12.8.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
svakako se radi o teškom i dugotrajnom bremenu koji nosite. U prvom redu problem kojim se trebate baviti jest upravo taj problem ovisnosti koji uključuje i supstitucijsku terapiju. U tom smislu nužno se obratiti psihijatru koji se bavi užim područjem ovisnosti.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]