Može li se mojoj majci vratiti terapija od koje je bila bolje? Vidim da joj nova terapija, koju je propisao psihijatar, ne pomaže.

Molim vas
Moja majka78 je bila na Haldol depo injekcije od 1992g i ukinuli su joj tj psihijatar injekcije 2021g. Ja kcerka sam bila protiv jer sam ubrzo vidjela da moja majka postaje biljka ne moze da jede tj zvace hranu ,ne cuje, nema stolicu znaci citav niz nis pojava. Bilo je receno od strane drugog psihijatra koji je umro da treba da koristi depo do kraja zivota. Vratili su je na tablete Haldol od 2 mg x2. Odmah je bila bolje metabolizam proradio cuje ima stolicu moze jesti i veselija nisu joj vratili injekcije mada je bila puno bolja. Inace moja majka je vise puta padala lomila ruku i kuk tako da je vecinom u krevetu i ovisi o meni. Medjutim od nedavno nastaju veliki problemi jer joj je psihijatar ukinuo i te tablete od 2 mg kaze nisu joj potrebne i zamijenio je ih sa Q-pin i mendilex..Odmah sam vidjela poslije nekoliko dana da to nije za nju jer je pocela da bali ima hiper salvaciju i ne moze da guta hranu slabo cuje, nema stolice gubi na kilazi i kao biljka je tj umire. Sada su joj sve ukinulili nista ne pije jos je gora ne moze da jede da zvace veoma spora hranim je po sat. Ja sam se ponovo obratila istom psihijatru, ali on i dalje negira da to nije od ukidanja haldola da je to tako i da ne treba vise nista da pije i da ako ja inzistiram da joj ponovo ukljuce injekcije haldola ili tableta moja odgovornost. Imala je pregled i kod neurologa i kaze da nema disfagiju problem sa giranjem, Molim vas da mi pomognete ja bih htjela da joj ukljuce ponovo injekcije ili tableta jer mi je tesko gledati da na ovakav nacin umire i da li se ona moze vratiti na staro stanje tj da moze da guta da nema balenja i da nebude kao biljka. Ja ipak podrzavam psihijatra koji je rekao da teba da koristi haldol cijeli zivot jer je dugo vremena koristila i njen se organizam navikao a ovo je patnja za nju i mene. Molim vas za savet i pomoc da li moze da se ponovo ukljuci haldol tablete ili injekcije nakon pauze od mjesec dana jer sam primijetila da samo one odgovaraju kod moje majke. Ja mislim sa ce moja majka prije umrijeti bez Haldola nego da ponovo na Haldolu

26.4.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

uvijek imate mogućnost na drugo mišljenje, ali važno je da se majku pregleda uživo, bez toga se ne može uvoditi niti mijenjati terapija. Bez obzira na pauzu, kada je to potrebno, može se ponovo uvesti navedena terapija.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Mirovanje

Povećan puls u mirovanju – je li problem psihičke ili fizičke prirode?

Anitrombocitna

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]