Muči me anksioznost. Koje lijekove pojačati, a koje smanjiti?

Sve teže se nosim sa svakodnevnim situacijama. Stalno sam pod nekom nervozom koja me iscrpljuje. Običan odgovor na telefonski poziv stvara mi nervozu do te mjere da se oznojim osjetim pritisak u zatiljku, lupanje srca i smušenost. U nekoj napetijoj situaciji, recimo neki verbalni konflikt osim navedenih simptoma nastupa mi i drhtavica noge, gubitak daha i poriv za mokrenjem. To me iscrpi do te mjere da nisam za ništa. Ponekad mi se nervoza pojavljuje i bez nekog povoda. Stalno sam napet  ne mogu se opustiti i oraspoložiti. Pojavio mi se problem i sa erektilnom disfunkcijom te padom libida. Čak mi i išćekivanje odnosa sa partnericom stvara nervozu koja onda utječe na to da nemam erekciju. Pokušao sam to riješiti sindefalinom 50mg ali ne pomaže baš ništa. Tegobe sa tjeskobu i nervozom počele su prije 7 godina. I tada mi je doktorica prepisala terapiju zoloft. No nakon 3 mj uzimanja prekinu sam zbog pada libida i  erektilne disfunkcije. Terapiju sam nastavio sa helex 2× 0.25mg i to koristim sad već 7. godinu. Probao sam sa biljnim preparatima smanjiti nervozu i podići raspoloženje ali bezuspješno. I sad sam došao u začaran krug. Ako krenem sa antidepresivima opet će ostati problemi sa erektilnom disfunkcijom. Ako pak ne krenem sa tom terapijom opet će ostati nervoza koja je onda pak uzro istog. Tako da molim Vas za savjet. Kako se izliječiti od ove nervoze lijekovima a da se vrati libido i izbjegne ED. Neka terapija koja će mi zaustaviti tu nervozu i simptome a povećati raspoloženje. Vratiti energiju i libido.  Kako smanjiti kortizol a povecati dopamin I serotonin.

13.12.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

 

Inače navodim kako ovim putem ne mogu davati upute o uzimanju farmakoterapije jer to zahtijeva detaljan i kompletan psihijatrijski pregled. Postoje antidepresivi koji imaju manji učinak na libido. Također se možete obratiti i seksualnom terapeutu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]