Nakon poroda osjećam se jako loše, molila bih vas pomoć, kome da se obratim da mi pomogne?

Moja priča je ukratko ovakva: po prirodi sam vrlo vesela, komunikativna i staložena osoba bez ikakvih psihičkih smetnji sve do 35 tjedna trudnoće kada sam počela dobivati napadaje tjeskobe i anksioznosti što je bilo potaknuto ratom u Ukrajini za koji sam se strašno bojala da će biti nuklearni ili da će doći kod nas. Zbog korone sam radila od doma od studenog tako da nisam niti nešto pretjerano izlazila. Tada sam se obratila svom ginekologu koji mi je prepisao 2mg Normabela ujutro i navečer i kroz 2 tjedna sam se osjećala kao stara ja. Rodila sam prije mjesec dana carskim rezom i imala sam od samog početka problema s dojenjem i tu sam jedan dan u bolnici doživila napad tjeskobe/anksioznosti koji je prošao kada sam se naspavala pa tome nisam pridavala puno pažnje. Kada sam stigla doma iz rodilišta bilo je sve u redu nekoliko sati i nakon toga je krenuo plač, tjeskoba, tresla sam se, samo bi spavala i nisam ništa jela. Imam ogromnu podršku muža i roditelja pa sam im se odmah povjerila i oni su napravili sve da bude bolje, ali sljedeći dan je bilo još gore, do mjere da sam mislila da neću preživjeti ili da ću mentalno potpuno poludjeti. Zvali smo u rodilište i rekli su mi da dodjem popričati s psihijatricom koja je bila divna i konstatirala da se radi o baby bluesu, preporučila mi da pijem 2x5mg Normabela i da prestanem dojiti jer mi je ide. Već kroz par dana mi je bilo puno bolje i osjećala sam se sasvim okej s ponekim osjećajem tjeskobice tu i tamo, ali vrlo slabo i kratko. I bilo je sve okej do samog Uskrsa kada sam osjetila ponovo veliki nalet tjeskobe i nekontroliranog plača, gubitak apetita i volje za bilo kakvo druženje. Plakala sam bez prestanka 2h bez razloga, popila sam Normabel koji nije baš pomogao i nemam volje za ništa, čak niti za brigu o djetetu što me posebno još dodatno muci, nemam apetita i ne znam vise sto da radim jer me užasno strah da ovo stanje neće proći i da više neću biti ona stara ja, ponekad imam osjećaj da ne volim svoje dijete i bude mi žao što sam uopće rodila i to mi onda stvori dodatni pritisak, a danas sam u tom još jednom valu napada samo poželjela da me nema i da nisam živa. Pretpostavljam da se radi možda o postporodjajnoj depresiji i najljubaznije bih vas molila savjet gdje da potražim pomoć i kome da se obratim jer želim da ove epizode nestanu u potpunosti i da živim svoj život kao i prije tj kao one trenutke kada je sve u redu.

3.6.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

svakako preporučujem da se što prije javite na psihijatrijski pregled. Ove se smetnje mogu dobro liječiti i bit će bolje, samo je potrebno uključiti diferentniju terapiju – neki od antidepresiva. No, za to je potreban pregled psihijatra. Nemojte se mučiti i čekati, svakako se javite i uskoro će biti bolje.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?