Nakon poroda osjećam se jako loše, molila bih vas pomoć, kome da se obratim da mi pomogne?

Moja priča je ukratko ovakva: po prirodi sam vrlo vesela, komunikativna i staložena osoba bez ikakvih psihičkih smetnji sve do 35 tjedna trudnoće kada sam počela dobivati napadaje tjeskobe i anksioznosti što je bilo potaknuto ratom u Ukrajini za koji sam se strašno bojala da će biti nuklearni ili da će doći kod nas. Zbog korone sam radila od doma od studenog tako da nisam niti nešto pretjerano izlazila. Tada sam se obratila svom ginekologu koji mi je prepisao 2mg Normabela ujutro i navečer i kroz 2 tjedna sam se osjećala kao stara ja. Rodila sam prije mjesec dana carskim rezom i imala sam od samog početka problema s dojenjem i tu sam jedan dan u bolnici doživila napad tjeskobe/anksioznosti koji je prošao kada sam se naspavala pa tome nisam pridavala puno pažnje. Kada sam stigla doma iz rodilišta bilo je sve u redu nekoliko sati i nakon toga je krenuo plač, tjeskoba, tresla sam se, samo bi spavala i nisam ništa jela. Imam ogromnu podršku muža i roditelja pa sam im se odmah povjerila i oni su napravili sve da bude bolje, ali sljedeći dan je bilo još gore, do mjere da sam mislila da neću preživjeti ili da ću mentalno potpuno poludjeti. Zvali smo u rodilište i rekli su mi da dodjem popričati s psihijatricom koja je bila divna i konstatirala da se radi o baby bluesu, preporučila mi da pijem 2x5mg Normabela i da prestanem dojiti jer mi je ide. Već kroz par dana mi je bilo puno bolje i osjećala sam se sasvim okej s ponekim osjećajem tjeskobice tu i tamo, ali vrlo slabo i kratko. I bilo je sve okej do samog Uskrsa kada sam osjetila ponovo veliki nalet tjeskobe i nekontroliranog plača, gubitak apetita i volje za bilo kakvo druženje. Plakala sam bez prestanka 2h bez razloga, popila sam Normabel koji nije baš pomogao i nemam volje za ništa, čak niti za brigu o djetetu što me posebno još dodatno muci, nemam apetita i ne znam vise sto da radim jer me užasno strah da ovo stanje neće proći i da više neću biti ona stara ja, ponekad imam osjećaj da ne volim svoje dijete i bude mi žao što sam uopće rodila i to mi onda stvori dodatni pritisak, a danas sam u tom još jednom valu napada samo poželjela da me nema i da nisam živa. Pretpostavljam da se radi možda o postporodjajnoj depresiji i najljubaznije bih vas molila savjet gdje da potražim pomoć i kome da se obratim jer želim da ove epizode nestanu u potpunosti i da živim svoj život kao i prije tj kao one trenutke kada je sve u redu.

3.6.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

svakako preporučujem da se što prije javite na psihijatrijski pregled. Ove se smetnje mogu dobro liječiti i bit će bolje, samo je potrebno uključiti diferentniju terapiju – neki od antidepresiva. No, za to je potreban pregled psihijatra. Nemojte se mučiti i čekati, svakako se javite i uskoro će biti bolje.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Zašto ne mogu normalno spavati unatoč terapiji za anksioznost?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]