Nesvestica, gubitak kose

Poštovani,
imam problem vec godinu dana, ali nisam u mogućnostu da nađem adekvatnu pomoć.
Naime, sve je počelo početkom proleća prošle godine, kada sam prolazila kroz veoma stresan period, kada sam takođe imala dosta nezdravih navika (priličan manjak sna). Tada su se ujedno i pojavile vrtoglavice, ili bolje reći nesvetice, ili čuveni osećaj “propadanja” (sa kojim se jedva izlazim na kraju). Prvih mesec dana, to sam prepisivala kao posledicu stresa, jer sam i inače dosta osetljiva, a napadi panike, anksioznost, depresija,… sve su mi to totalno poznati pojmovi.
Nakon par meseci, obratila sam se obližnjem lekaru, koji me je jednomesečnom proverom krvne slike vrteo u krug. (Ljudi su verovali da je u pitanju anemija – za koju se ispostavilo da nemam, i nisu obraćali pažnju za ostale simptome).
Takodje moram pomenuti, da je pre oko 6 meseci kosa krenula da mi opada, pola kose sam izgubila, koren glave mi je unisten!
(Celo teme mi je preprlavljeno peruti, koza glave mi se bukvalno raspada… Menjala sam sampone, posetila sam dermatologa, dobila neki lek – koristila 2,3 meseca. NISTA)
Napomenuću da ovo stanje traje svakodnevno, a izraženije je kada osećam veću oslabljenost organizma i kad sam izložena većem naporu.
Propratno je to što često osećam i preskakanje srca, gušim se i teško dolazim do daha. Nekada imam osećaj da vrtoglavice, tj propadanje idu u ritmu srca. Osećam užasan pritisak u glavi.
Vrlo teško izlazim sa umorom, jer šta god radila, uvek, bukvalno uvek je prisutan, a pre nego što vrtoglavice krenu, imam napade prozevanja, kada satima ne zatvaram usta.. Vrlo često imam osećaj da nemam snage da kontrolišem sopstveno telo i da sam na ivici da se onesvestim. Koliko god sati spavala, ne mogu da ‘nahranim’ umor i dobijem energiju.
Imala sam nekih propradnih ‘epizodica’ mučnine i promene apetita. Čitala sam dosta i tome na internetu, i lično sam sumnjala na poremećaj štitne žlezde, jer takođe imam taj prigušeni osećaj – kragne. Dosta sam napeta, preplašena, jer imam svega 17 godina i često imam osećaj da sam pretrpana mislima.
Uglavnom kroz sve prolazim jako teško, takozvana nesvestica me sprečava da živim normalan život, iz dana u dan sve više menja moje navike i mogućnosti, te se generalno osećam baš baš loše…. Bojim se mogućih ishoda, bojim se najgoreg…
Nadam se da imate barem pretpostavku o čemu je reč, i kom lekaru se trebam obratiti? Hvala unapred.

12.4.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

 

ne znam da li ste učinili obradu štitne žlijezde i endokrinologa te neurologa? Bilo bi važno da učinite te pretrage, a u sklpou toga možete na kraju učiniti i pregled psihijatra. No, svakako je važno da prije toga učinite detaljnu tjelesnu obradu, ne samo krvnu sliku. 

Lijepi pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?