Aspergerov sindrom

Poštovani, imam 17 godina i imam velike probleme, molim Vas za pomoć. Od 7. godine života uključen sam u psihoterapijski tretman. Moji problemi počeli su u 9. godini života kad mi je teta preminula od karcinoma dojke koji je metastazirao na jetru. Od tada sam počeo dobivati agresivne ispade koji bi se u jednom trenutku povukli. U 12. godini života preminula mi je baka, a mama mi je išla na operaciju pa su mi se smetnje produljile. Kada sam mislio da sam napokon profunkcionirao, u 15. godini mi je otac s kojim nisam živio napravio krivično djelo. U tom trenutku moja mama je postala vrlo nervozna i počela dosta vikati na mene, zbog čega sam ponovo izgubio samokontrolu. Prošle godine, mama mi je bila u bolnici od čega prvi tjedan na intenzivnoj njezi, a sve zajedno morao sam proživjeti u okolnostima potresa i pandemije koji su mi potpuno otežali. S mamom imam vrlo teške odnose. Okrivljuje me da sam agresivan i da se ne liječim, a ja stalno strahujem za njezino zdravlje. Ona mi je jedina osoba u obitelji i bojim se za nju. Mama me smatra agresivnom i prolupalom osobom, a ja se beskrajno trudim da sve bude u redu. Stalno mi govori da uopće ne učim i da će me voljeti samo ako popravim ocjene. U 8. godini dijagnosticiran mi je Aspergerov sindrom. Psihijatar mi je odredio Kventiax 25 mg jednu tabletu prije spavanja, ali to mi ne pomaže. Kad se uzrujam i razočaram, dobijem napade bijesa od bespomoćnosti koje ne mogu kontrolirati. Pozdrav

13.4.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

svakako bih preporučila nastavak psihoterapije, a vjerojatno i korekciju lijekova. Sve savjete i procjene vezano uz lijekove moguće su tek nakon psihijatrijskog pregled.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]