Tjeskoba i stresne situacije

Pozdrav. Imam sljedeći problem. Cijeli život sam bila pomalo anksiozna ali nikad mi to nije stvaralo veći problem sve dok se u obitelji nije naglo dogodio smrtni slučaj gdje meni kreću napadi panike i uz to visok tlak ali samo u trenutku napada. Od liječnika obiteljske medicine dobivam najprije normabel pp pa Xanax 3×1 a kasnije od psihijatrice Xanax SR 1×1 1mg i stanje se popravlja, imam puno manje napada panike tek malo nervoze i manje negativnih misli.. Moje pitanje je da li je normalno da mi u trenutku emocionalnog stresa (svađa s partnerom, tema smrti i sl) skače tlak? Mjerim po preporuci tlak 4x dnevno jer sam imala visok poslije poroda. (Porod je bio 30.11.2022.) Smrtni slučaj mjesec dana nakon.
U napadu panike tlak tada ode na 145/100, 150/100 ili više. Inače tokom dana 120/80 ili niže kada sam dobro psihički. Je li normalno u tim trenucima da imam pritisak u glavi? Uz to noću ako se naglo probudim i dok sam još u polu snu- drhtim. Kada se malo razbudim to se smiri.
Prije mjesec dana nalaz krvi uredan kao i štitnjača. Uzimala sam i tablete za tlak ali nije bilo smisla kad mi je bio povišen samo u trenutku nervoze.
Uz to ekstrasistole koje imam već dugo (7-8 godina) ali se pojačaju u stresu i napadu panike. Molim savjet? Psihijatrica kaže da ne trebam AD i da sam u redu što se tiče ovako samo da trebam manje stresa i više podrške. Od ovih pretraga drugih ću napraviti holter ekg i tlaka, uzv srca itd. Uglavnom najviše me zanima jesu normalni ti skokovi u stresu, i drhtanje tijela u buđenju? Dok sam uzimala xanax 0.5 mg 3×1 nije bilo buđenja uz drhtanje ili znatno manje ali sada kada koristim samo ovaj SR koji pijem u 6 ujutro onda se to događa jer pretpostavljam djelovanje završi do navečer. Hvala unaprijed.

20.3.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

navedeno je moguće u sklopu tjeskobe, odnosno reakcije na stresne situacije. Preporučila bih dodatno uključivanje tehnika relaksacije te pregled psihijatrija.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]