Važnost 24 satnog mjerenja krvnog tlaka (KMAT)

Arterijski tlak je vrlo promjenljiva varijabla, na koju utječu različiti multipli egzogeni i endogeni činitelji, kod samog pacijenta. Zbog toga imamo ograničenje u procjenjivanju da li osoba ima stvarno povišen krvni tlak...

Arterijski tlak je vrlo promjenljiva varijabla, na koju utječu različiti multipli egzogeni i endogeni činitelji, kod samog pacijenta.
Zbog toga imamo ograničenje u procjenjivanju da li osoba ima stvarno povišen krvni tlak, odnosno dijagnozu arterijske hipertenzije, kad mjerimo vrijednost krvog tlaka u ordinaciji.
Krvni tlak raste u fizičkom naprezanju tj. fiziološki, u psihičkom s stresu, uzbuđenju, ljutnji, nervozi, konzumiranju alkohola, kofeina, vožnji auta, čak pri nekom telefonskom pozivu, a poznato je povišenje krvnog tlaka zbog „bijele kute“  i  u sl.situacijama.

mjerenja krvnog tlaka, kao što je npr. položaj samog ispitanika: sjedenje bez naslanjanja leđa, prekrižene noge, nepoduprta ruka, sve to može dati veće vrijednosti krvnog tlaka. Također, položaj ruke ispod razine desnog atrija  uzrokuje lažno povišen KT a položaj iznad razine desnog atrija daje vrijednosti lažno nižeg KT. Prebrzo ispuhivanje balona može dati lažno niže vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka.
Položaj manžete, koja treba biti postavljena 2 cm iznad kubitalne jame, može uzrokovati razliku u mjerenju tlaka. Postoji i normalna razlika između mjerenja na slabije razvijenoj i jače ruke 10-15mmHg.


Dimenzije manžete su bitne.Standardna manžeta ima dimenzije 12x26 cm, za adipozne njena veličina je 12x40 cm, a za mršave osobe i djecu 12x18 cm.
Ako je manžeta premala ili prevelika daje pogreške u mjerenju u rasponu 10-30mmHg.
Pokazalo se da su KMAT (kontinuirano mjerenje KT i MATS-mjerenje arterijskog tlaka samomjeračima) sigurniji pokazatelji koji omogućavaju veći broj mjerenja i bolji su pokazatelji cirkadijalnog kretanja krvnog tlaka, od mjerenja krvnog tlaka u ordinaciji.


Vrijednosti krvnog tlaka određene KMAT-om bolje procjenju kardiovaskularni rizik i daju odgovor na oštećenje ciljnih organa, kao što je npr.hipertrofija lijeve klijetke, proteinurija, hipertenzivna retinopatija, cerebovaskularni incidenti.


KMAT-om dobivamo također:

1. vrijednosti standardnog odstupanja za sistolu i dijastolu u mm Hg, za dan i noć
2. prekoračenje graničnih vrijednosti za dan i noć, izražene u postocima
3. maximalnu vrijednost KT za sistolu i maximalnu vrijednost za dijastolu
4. minimalnu vrijednost KT za sistolu i dijastolu
5. nagli pad vrijednost vrijednosti tlaka za sistolu i dijastolu.

Pacijent kod kojeg izostaje noćni pad tlaka <20% je „non dipper“ pacijent. Dipper pacijenti su skloni ishemijskim cerebrovaskularnim događanjima.
Dakle, KMAT-om dobivamo podatke o kretanju krvnog tlaka kroz 24 sata u njegovom svakodnevnom okruženju i aktivnostima.
Razrješavamo problem „bijele kute“ i otkrivamo „maskirnu hipertenziju“, kod liječenih hipertoničara učinkovitost terapije, hipotenzivne epizode.

Zaključno, možemo reći da nasuprot konvencionalnom mjerenju krvnog tlaka, pravilno kombiniranje KMAT i MATS-a daje vrlo veliki doprinos u prevenciji ukupnog kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog rizika i pobola.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci