Prevencija kardiovaskularnih bolesti

Preko 17 milijuna ljudi svake godine u svijetu umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Gotovo polovica svih smrtnih slučajeva godišnje u Hrvatskoj otpada na kardiovaskularne bolesti.

Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju niz bolesti srca, mozga i krvnih žila nastalih uslijed aterosklerotskih promjena na unutarnjoj površini stjenki arterija. U zapadnome su svijetu vodeći uzrok smrtnosti i pobolijevanja. Preko 17 milijuna ljudi svake godine u svijetu umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Gotovo polovica svih smrtnih slučajeva godišnje u Hrvatskoj otpada na kardiovaskularne bolesti.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti pretpostavlja niz koordiniranih mjera usmjerenih prema zajednici odnosno pojedincu s ciljem promicanja zdravog načina života i reduciranja kardiovaskularnih čimbenika rizika te sukladno tome smanjenja kardiovaskularnog pobola i smrtnosti. Troškovi liječenja i hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti predstavljaju značajan zdravstveno ekonomski teret, radi čega prevencija istih dobiva sve veći značaj. Razlikujemo promjenjive i nepromjenjive čimbenike rizika. U promjenjive ubrajamo tjelesnu neaktivnost, nezdravu prehranu, pušenje, nekontroliranu arterijsku hipertenziju i kolesterol te prekomjernu tjelesnu težinu. Nepromjenjivi su čimbenici naslijeđe, šećerna bolest, dob, spol i socioekonomski status. Postojanje bilo kojeg od čimbenika rizika ne znači nužno i razvoj kardiovaskularne bolesti, već samo značajno veću šansu za razvoj iste. U posljednja tri desetljeća više od 50% smanjenja kardiovaskularne smrtnosti možemo prispodobiti boljoj kontroli čimbenika rizika kao što su kolesterol, arterijski tlak i pušenje. Takav povoljan trend djelomično je narušen porastom incidencije prekomjerne tjelesne težine, šećerne bolesti tipa 2 kao i starenjem populacije.

Postoji niz metoda procjene kardiovaskularnog rizika. Jedna od najjednostavnijih i često primjenjivanih je upotreba SCORE tablica rizika, koja se preporuča učiniti svakom muškarcu starijem od 40 godina odnosno ženi starijoj od 50 godina, a u obzir uzima dob, spol, pušenje, vrijednost ukupnog i HDL kolesterola. Slikovne metode procjene stupnja ateroskleroze kao što su ultrazvuk karotidnih arterija, doppler arterija nogu ili određivanje stupnja opterećenja koronarnih arterija kalcijem pomoću kompjutorizirane tomografije za sada se prema smjernicama ne preporučuju u rutinskoj procjeni kardiovaskularnog rizika. Mjere prevencije najučinkovitije su primijenjene na populaciji odnosno pojedincima visokog kardiovaskularnog rizika (npr. kod osoba koje boluju od koronarne bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, periferne arterijske bolesti, šećerne bolesti ili kroničnog bubrežnog zatajenja). Temelj redukcije kardiovaskularnog rizika jest zdravi način prehrane, koji nikako ne podrazumijeva razne dijetne režime već uravnoteženu raznovrsnu prehranu s adekvatnim omjerom unosa „zdravih“ masti, bjelančevina, ugljikohidrata, ograničenjem unosa soli, a s ciljem održavanja uredne primjerene tjelesne težine (indeks tjelesne mase 20-25 kg/m2 tjelesne površine).

Od neizmjerne je važnosti provođenje redovite fizičke aktivnosti. Već tridesetak minuta tjelovježbe dnevno smanjuje razinu stresa, reducira tjelesnu težinu te može značajno smanjiti rizik nastanka infarkta srca ili mozga. Prestanak pušenja značajan je postupak prevencije kardiovaskularnih bolesti budući da se već u prvoj godini nepušenja rizik smanjuje gotovo za pola. Osim spomenutim mjerama zdravog načina života normalizacija vrijednosti kolesterola, triglicerida, šećera u krvi odnosno arterijskog tlaka postiže se redovitom uporabom propisanih lijekova. Lijekove je vrlo važno uzimati u točno preporučenoj dozi i razdoblju dana. Statini su najčešće upotrebljavani lijekovi za sniženje serumskih masnoća.

Preporučene ciljne vrijednosti LDL kolesterola ovise o stupnju kardiovaskularnog rizika. Kod bolesnika s vrlo visokim rizikom cilj je postići LDL kolesterol manji od 1,8 mmol/L, kod onih s visokim rizikom manji od 2,6 mmol/L, dok je kod ostalih preporučeni održavati LDL manji od 3 mmol/L. Vrijednosti HDL kolesterola poželjno je da su što više, kod muškaraca iznad 1,0 mmol/L, žena iznad 1,2 mmol/L. Kod šećernih je bolesnika uz pridržavanje dijetalnog režima prehrane važno redovito uzimanje lijekova bilo da se radi o oralnim antidijabeticima ili o pripravcima inzulina kako bi se održavale ciljne vrijednosti HbA1c manje od 7%. Vrijednosti arterijskog tlaka treba održavati ispod 140/90 mmHg (mjereno u ordinaciji liječnika) odnosno 130-135/85 mmHg (mjereno kod kuće u samokontroli).

Postoji više skupina lijekova za liječenje arterijskog tlaka (diuretici, beta blokatori, blokatori kalcijevih kanala, inhibitori renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava, alfa blokatori, centralni antihipertenzivi itd.). Koji je lijek najprikladniji za koju skupinu bolesnika ovisi o pridruženim bolestima, dobi bolesnika te podnošljivosti određenih skupina lijekova. Sve navedene mjere prevencije bilo da su usmjerene na populaciju ili individualno krojene za bolesnika imaju za cilj smanjiti teret čimbenika kardiovaskularnih rizika za razvoj različitih kliničkih pojavnosti kardiovaskularnih bolesti. Sukladno navedenom značajno se smanjuju i troškovi zdravstvenog sustava, smanjuje smrtnost, a poboljšava kvaliteta života pojedinaca i zajednice u cjelini.

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 1)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci