Kognitivni deficiti oboljelih od shizofrenije

Shizofrenija je teška duševna bolest obilježena tzv. produktivnim simptomima (halucinacije, sumanute ideje, dezorganizirano ponašanje, psihomotorni poremećaji) i negativnim simptomima (manjak zadovoljstva, osiromašena komunikacija, smanjena društvenost, afektivna hladnoća).

Shizofrenija je teška duševna bolest obilježena tzv. produktivnim simptomima (halucinacije, sumanute ideje, dezorganizirano ponašanje, psihomotorni poremećaji) i negativnim simptomima (manjak zadovoljstva, osiromašena komunikacija, smanjena društvenost, afektivna hladnoća). Produktivni simptomi su lakše uočljivi, često puta upečatljivi, privlače pažnju, potiču strah ali u većini slučajeva imaju bolji farmakološki terapijski odgovor (posebice na tzv. tipične antipsihotike). Uskoro se uočilo kako negativni simptomi shizofrenije postaju teži u liječenju iako u početku nisu izazivali toliko pažnje niti straha. Uz pozitivne i negativne simptome danas su u fokusu liječenja i kognitivni deficiti shizofrenije. Naime, kognitivni simptomi su identificirani kao glavni prognostički faktor svakodnevnog funkcioniranja. Povijesno gledano još je Emil Kraepelin u vrijeme kada nisu bili poznati antipsihotici primijetio kognitivno propadanje kod oboljelih od shizofrenije te je takvu neliječenu shizofreniju nazvao „dementia praecox“.
Kognitivni simptomi oboljelih od shizofrenije najčešće uključuju poremećaje pamćenja, pažnje, odlučivanja, rješavanja problema i socijalne kognicije. Kognitivna oštećenja različitog intenziteta nalaze se gotovo kod svih oboljelih od shizofrenije. Također, kognitivna oštećenja oboljelih od shizofrenije su veća nego kognitivna oštećenja drugih psihičkih poremećaja. Kognitivna oštećenja oboljelih od shizofrenija zaostaju u većoj mjeri i nakon postizanja remisije bolesti u usporedbi sa ostalim psihičkim poremećajima. Mjerenje kognitivnih oštećenja shizofrenije nije jednostavno tumačiti jer su izraženija za vrijeme postojanja pozitivnih simptoma bolesti. Stoga je važno s odgovarajućim antipsihoticima i u odgovarajućoj dozi liječiti pozitivne simptome shizofrenije. Ipak, dok tipični antipsihotici (također poznati kao antipsihotici prve generacije) imaju dobar terapijski učinak kod liječenja pozitivnih simptoma na liječenje kognitivnih deficita imaju slab ili gotovo nikakav učinak. Iako su se polagale nade u atipične antipsihotike (također poznate kao antipsihotici druge generacije) u liječenju kognitivnih deficita ipak znanstvena istraživanja nisu pružila jasne i čvrste dokaze u učinkovitosti liječenja kognitivnih deficita. Oboljeli od shizofrenije sa težim kognitivnim oštećenjima teže nalaze posao, teše se osamostaljuju i teže postaju neovisni, teže funkcioniraju u društvu i zajednici, imaju slabije razvijen društveni život.
Uzrok kognitivnih deficita u oboljelih od shizofrenije smatra se u poremećenoj neuroplastičnosti mozga. Neuroplastičnost se tumači kao sposobnost neuralnih mreža i krugova mozga u mijenjanju svoje strukture, funkcije i povezanosti moždanih stanica. Kod kognitivnih deficita smanjena je povezanost među moždanim stanicama. Stoga se, uz antipsihotike koji imaju određeni utjecaj na liječenje kognitivnih deficita u oboljelih od shizofrenije, smatra važnim pokušati i nemedikamentoznim putem utjecati na neuroplastičnost mozga i na poboljšanje kognitivnih funkcija. Uz liječenje antipsihoticima koji pomažu u liječenju shizofrenije i kognitivnih deficita preporuča se oboljele od shizofrenije potaknuti na fizičku aktivnost koja s vremenom može biti sve kompleksnija. Nadalje, oboljeli od shizofrenije često i više konzumiraju cigarete i duhanske proizvode a koji imaju negativan utjecaj na kognitivne funkcije te se preporuča započeti liječenje bolesnika i od ovisnosti o cigaretama i duhanskim proizvodima. Ovdje treba biti oprezan kako se pretjerano krutim pristupom ne bi udaljilo bolesnike od prijeko potrebnog liječenja antipsihoticima i kako se ne bi smanjila suradljivost u liječenju. Iako postoji cijeli niz različitih vježbi za pamćenje, rješavanje problema pristup bi trebao biti individualiziran. Uz brojne preporuke najjednostavnije je krenuti od obitelji, te uključivati oboljeloga od shizofrenije u svakodnevni život od jednostavnijih zadataka postupno ka složenijim.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci