Epidemija covid-19 infekcijom i mentalno zdravlje

Svatko od nas ima u sebi određene urođene i stečene obrambene psihološke mehanizme i strategije suočavanja sa stresom koje nam pomažu u nošenju sa životnim nedaćama. Kod većine ljudi tijekom ove krize oučavamo manju ili veću nelagodu, zabrinutost i strah, što su normalne psihološke reakcije na abnormalne stresore i izazove.

Epidemija infekcijom COVID-19 preko noći je promijenila našu uobičajenu životnu rutinu i gurnula nas u jednu sasvim novu i dosada nepoznatu stvaranost.

Ostanak kod kuće, izbjegavanje direktnih socijalnih kontakta, fizičko distanciranje, samoizolacija, nošenje zaštitnih maski i rukavica, zatvaranje škola, trgovina i ugostiteljskih objekata, škola na daljinu, rad od doma postali su u vrlo kratkom vremenu naša svakodnevnica. 

Strah od nevidljivog neprijatelja, virusa i zaraze s potencijalnom teškom i smrtonosnom bolesti zaokupio je našu pozornost. Očuvanje fizičkog zdravlja, egzistencije i potreba za preživljavanjem postale su najvažnije odrednice našeg življenja. Sve ostalo stavljeno je u drugi plan. 

Mnogi se danas pitaju koliko će još dugo trajati ova ugroza, kada će sve ovo proći, te kakve će posljedice i promjene ova kriza ostaviti u našim svakodnevnim životima. Puno je pitanja, a malo jasnih odgovora, jer je sve ovo i za stručnjake i profesionalce jedno novo i neočekivano iskustvo. Ono što sa sigurnošću možemo reći da nikoga ova kriza sa svojim zdravstvenim, socijalnim, gospodarskim, financijskim, sigurnosnim i drugim izazovima  nije ostavila ravnodušnim.

Epidemija i u psihološkom smislu utječe na sve ljude te zahtjeva dodatnu prilagodbu. Svatko od nas ima u sebi određene urođene i stečene obrambene psihološke mehanizme i strategije suočavanja sa stresom koje nam pomažu u nošenju sa životnim nedaćama. Kod većine ljudi tijekom ove krize oučavamo manju ili veću nelagodu, zabrinutost i strah, što su normalne psihološke reakcije na abnormalne stresore i izazove. Tim osobama najčešće neće biti potrebna stručna psihološka pomoć, jer se sami uspjevaju prilagoditi i vratiti u psihičku ravnotežu u relativno kratkom vremenu.

Međutim, u slučaju prolongiranog stresa i kriznog razdoblja, što se može očekivati kod nekih rizičnih kategorija, npr. oboljelih od težeg oblika COVID infekcije i njihove obitelji, kod  zdravstvenih djelatnika koji rade s oboljelima, zatim kod starijih i nemoćnih osoba, tjelesno i psihički kronično oboljelih osoba za očekivati je javljanje ozbiljnijih psihičkih smetnji i poremećaja koji uključuju pretjerani strah i paniku, stalnu uznemirenost i pojačanu psihičku pobudljivost, nesanicu, poteškoće sa koncentracijom i pamćenjem, depresiju, te pogoršanje kroničnih tjelesnih i psihičkih bolesti, kao i pojačano korištenje alkohola, duhana i drugih sredstva ovisnosti.

Upravo zato stručnjaci na području mentalnog zdravlja upozoravaju na porast psihičkih poremećaja tijekom pandemije diljem svijeta. Prema studiji koja je ljetos provedena u SAD-u, 30% odraslih prijavilo je simptome depresije. Za usporedbu, prošle je godine u istom razdoblju ta brojka bila samo 6,6%. Isto tako, prema istom istraživanju, 2019.g. je 8,2% ljudi patilo od anksioznosti, a ove godine ta brojka popela se na 36%, pa je jasno koliko je situacija zabrinjavajuća.

Također, nedavna studija objavljena u časopisu „Brain, Behavior and Immunity“ pokazala je kako više od pola osoba koje su se oporavile od covida -19, kasnije razvije jedan ili više psihičkih poremećaja. Tako je, prema studiji, 28% ispitanika razvilo posttramatski stresni poremećaj, 42% je imalo neki od oblika anksioznih poremećaja, 31% je patilo od depresije, 20% je iskusilo simptome opsesivno–kompulzivnog poremećaja, dok je 40% mučila prolongirana nesanica. Uz to, mnogi su pacijenti prijavili i druge psihičke i neurološke smetnje koje su ih mučile tjednima i mjesecima nakon što su preboljeli bolest, primjerice glavobolju, umor, zbunjenost te promjene u ponašanju i osobnosti. Stručnjaci smatraju kako navedeni simptomi mogu biti posljedica upalnih promjene u mozgu kod covid-19 oboljelih osoba.

Stoga i stručnjaci upozoravaju kako je tijekom epidemije covid infekcijom, vrlo važno provoditi mjere samopomoći u cilju prevencije i suzbijanja težih psihičkih smetnji i posljedica.

 

Tehnike samopomoći:

  • Budite dobro informirani i usmjerite se na ključne informacije iz pouzdanih izvora, najbolje Nacionalnog stožera civilne zaštite RH. Pouzdane informacije pridonose osjećaju sigurnosti i kontrole u ovim kriznim vremenima.
  • Ne pretjerujte u gledanju, čitanju, sudjelovanju na društvenim mrežama o epidemiji.   Kontinuirano izlaganje i praćenje vijesti te posebno senzacionalistički prikazi su sami po sebi uznemiravajući što može dodatno otežavati psihičko funkcioniranje
  •  Vrlo je važno brinuti se o svom tjelesnom zdravlju, što uključuje boravak na zraku,  redovito hodanje i vježbanje, prakticiranje dubokog disanja i meditacije, zdravu  prehranu, jedenje više obroka dnevno, unošenje dovoljno tekućine, najbolje vode, minimalno 2-3 litre dnevno, osigurati dovoljno sna, izbjegavanje štetnih navika, prekomjerno pijenje alkohola, pušenje i sl.
  • Koriste slobodno vrijeme za relaksaciju, odmor, igru i zabavu. Baviti se  aktivnostima koje nas opuštaju, čine nas bolje raspoloženima i zadovoljnim, kao slušanje glazbe, čitanje knjige, briga o kućnim ljubimcima i sl.
  •  Prepoznajte svoja emocionalna stanja. Neki ljudi teško prepoznaju svoje emocije, pa se često izražavaju kroz tjelesne simptome i pritužbe, tipa „boli me glava, muka mi je, slabo mi je i sl“. Izražavanje i pokazivanje emocija nije znak slabosti. To je vrlo važan i potreban aspekt našeg funkcioniranja za očuvanje psihičkog zdravlja. Kratkotrajno susprezanje i potiskivanje emocija može biti korisno u kritičnim situacijama, no dugotrajno, onemogućava prihvaćanje i prilagodbu na nove okolnosti kakvu upravo sada svjedočimo.
  • Povežite se s drugima koristeći blagodati tehnologije suvremenog doba. Preko raspoloživih medija možemo kontaktirati s bližnjima bez fizičkog kontakta. Posebno su dobri mediji koji omogućavaju direktnu video vezu, da si možemo vidjeti izraz lica, kontaktirati očima.
  •  Nastojte biti prisutni ovdje i sada. Važno je usredotočiti se na sadašnji trenutak, u ovom danu i prostoru u kojem jeste. Nastojte osvijestiti vlastitu prisutnost i prisustvo drugih ljudi. Ove strategije mentalnog i osjetilnog fokusiranja pomažu smirivanju, osjećaju sigurnosti i koncentracije.
  • Ukoliko se osjećate preplavljeni tjeskobom, emocijama straha, ljutnje, tuge, bespomoćnosti ili imate osjećaj da ste na rubu i da se teško sami nosite s tegobama, podijelite to s bližnjim ili potražite stručnu pomoć. Kratkoročno je korisno uzimanje sredstva za smirenje i spavanje, od raznih čajeva i biljnih pripravaka do danas vrlo popularnih „tableta protiv straha“, benzodijazepina, kao npr. alprazolam, diazepam, oksazepam. Uzimanje takvih tableta mora biti vremenski i količinski ograničeno. Za liječenje kroničnog straha i anksioznih poremećaja indicirani su antidepresivi. Danas postoji cijeli spektar antidepresiva, najčešće se primjenjuju inhibitori ponovne pohrane serotonina, kao npr. paroksetin, sertralin, escitalopram, fluoksetin i drugi.

 

Zaključno, možemo istaći, da je svaka kriza u životu izazov i prilika za odgovor, akciju, prilagodbu i stjecanje novih iskustava koja nam mogu pomoći na putu našeg osobnog rasta i razvoja. Ovo razdoblje je stoga i sjajna prilika za sve nas da učinimo nešto dobro u prvom redu za sebe, a onda i za naše bližnje, druge ljude u potrebi i širu zajednicu u kojoj živimo.

Krizno razdoblje može biti poticaj za povratak k sebi, da iz sebe izvučemo ono dobro i plemenito, najbolje što imamo, a to je razumijevanje, suosjećanje, solidarnost, odgovornost i suodgovornost i potrebu za zajedništvo i pomaganje drugim ljudima. što bi u konačnici trebale biti bitne, ako ne i najvažnije odrednice i smisao našega života i postojanja. 

 

                                    

 

 

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci