Nesiguran hod i zanošenje – molim Vaš savjet

Postovani,
molim vase misljenje kako si mogu pomoci i da li jos obaviti neke pretrage

Moje subjektivne tegobe:
– pocele sredinom 01/2022 i traju do danas (2.5g). Na zalost ucestalost i intenzitet se pojacava s vremenom.
– prilikom duzeg stajanja ili kraceg ili duzeg hodanja (ovisno o danu, nekad samo parsto metara) osamucenost, zanasanje u hodu, nestabilnost na nogama, problemi s ravnotezom, nesto poput pijanstva (pokusavam opisati u okvirima hrvatskog jezika sto je dosta tesko za to “cudno”, nelagodno, smeteno, osamucujuce, „pijano“ stanje. Mozda u dijalektu “manta me”, “hice me”.
– javlja se i pritisak, stiskanje, senzacije “mravinjanja” i utrnutosti u vratu i potiljku koje se ponekad sire sa strane skoro do lica i desnog ramena i lopatice.

-tegobe se u nacelu smiruju sjedenjem ali ako sam morao dalje hodati/provoditi aktivnosti unatoc tegobama, tegobe postaju puno izrazenije, dolazi i do zamucenja vida i cak manje izrazenih dvoslika (ali bez “zacrnjenja pred ocima”) i lagane mucnine, kocenje u nogama, moram hitno sjesti, takodjer je i oporavak sjedenjem puno duzi
-normabel 2 mg “maskira” ili amortizira simptome na par sati ali ako su tegobe izrazenije onda normabel samo djelomicno ublazava
– Tegobe se nikad ne javljaju u lezecem a samo ponekad u sjedecem polozaju ako je bilo rotacije vrata,okretanja na uredskoj rotacijskoj stolici uz tipkanje za racunalom i sl.
-takodjer pogotovo ako sam bio za volanom bicikla ili auta (ne ako sam suputnik) i pogotovo nakon plivanja (bilo koji stil ukljucujuci i leđno), zbog ovog sam na kraju prestao voziti bicikl/auto i koristim samo javni prijevoz i taksi
– ponekad aktivnosti koje ukljucuju aktivaciju ispruzenih ruku i pomicanja glave i saginjanja, npr pranje sudja, ponekad cak i pranje zubiju, nosenje kisobrana i sl. mogu trigerirati tegobe
-mogu isprovocirati tegobe s ispruzenim rukama naslonjenim na zid i rotacijom glave prema dolje ili lijevo desno. Tada se javljaju senzacije ljuljanja, nestabilnosti nogu (kao da se pod pomice)
-okretanje glave lijevo/desno, gore/dolje me moze ponekad izbaciti iz ravnoteze i pravocrtnog hodanja
– nakon seta vjezbi za vratnu kraljeznicu preporucenih na fizikalnoj terapiji takodjer se javljaju tegobe kod stajanja/hodanja
– Tegobe nestabilnosti su najcesce izrazenije:
– ujutro vise nego navecer
– kad je “lose” vrijeme, kisa/oblacno
– u mraku (npr. nemogucnost tusiranja /pranja kose stojecki sa zatvorenim ocima)

-NEMA privida kruznog gibanja/vrtnje prostora oko mene (klasicna vrtoglavica)
-NEMA “zacrnjenja pred ocima” kod naglog ustajanja iz sjedeceg stava, pa cak i cucnja
-NEMA neobjasnjivog umora/malaksalosti
-NEMA “lupanja” ili “preskakanja” srca, zaduhe, ubrzanog pulsa i panike (mozda samo zato jer sam vec donekle navikao na tegobe, ali moze biti izrazito neugodan osjecaj)
-NEMA ostrih, probadajucih bolova u vratu
– do sada mi nista nije pomoglo da se vratim na staro stanje bez tegoba (18mjeseci svakodnevnih vjezbi za vratnu kr. i fizikalna terapije 3x po 10 termina UZV i TENS u navedenom vremenskom intervalu), kiroprakticar, dekompresijska terapija Nado centar, fizijatar body balance, razne masaze itd.
Jedino sto donekle pomaze je normabel 2mg po potrebi ali ne zelim se navikavati na to i uzimam samo kad su tegobe “dramaticnije” 1 tbl 2mg, 1- 2x tjedno

Imao sam i 5-10 jacih glavobolja mjesecno koje nisam ponekad mogao sanirati ni s max.dnevnom dozom NSAID ali to je sve nestalo s uvodjenjem antihipertenzitivne terapije Pernidoprilom (02/2024.). Tegobe nestabilnosti su se na zalost nastavile neovisno o prestanku jacih glavobolja. Jutarnje lakse potiljne glavobolje su i dalje povremeno prisutne ali isceznu tokom dana.

Jedini objektivni nalazi:
– Protruzija diskova C4/C5 i C5/C6 uz redukciju likvorskog prostora
– VNG pretraga (3x ponovljena u 2 različite institucije): cetvrtasti zapisi i okomiti nistagmus u nekim polozajima – “centralne vertigozne smetnje”
-Gracilan V4 segment lijeve VA
– Visok tlak (prije terapije perindopril 2mg) – sada reguliran na 110/70-120/80

Nalazi koji su ok:, opsirna kardioloska obrada, ORL uzroci iskljuceni, MRmozga I MRA, CD karotida i VA, stitnjaca, krvna slika

16.7.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca. Uzroci nesigurnog hoda mogu biti razni neurološki poremećaji,problemi mišićno-koštanog sustava ali i sistemska stanja. Prepoznavanje uzroka tegoba je od presudne važnosti obzirom te bi kao neurolog preporučila da učiniti EMNG ekstremiteta. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Bol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Epileptički napadaji

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Molim Vas mišljenje o drugoj magnetskoj i suženju sinusa?

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Neurologija

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]