Zanima me radi li se možda o začepljenju žila i je li je stanje opasno?

Poštovani,

imam 20 godina, zenska osoba, vec par dana, ponovno, imam na lijevoj gornjoj strani glave; preciznije usporedno gdje se nalaze obrve pa na gore i horizontalno do sredine glave ukljucujuci i slijepoočnicu. Radi se o jačem pritisak na dodir i bez dodira. Osjecaj kao da me “netko vuče za kosu i dira po tom podrucju”. Područje je i osjetljivije i dok se češljam. Često znam imati bolove u vratu te u ledjima i lopaticama. Prije 5 godina pronađene su mi lezije te je obavljena i punkcija ledjne mozdine radi sumnje na Multiplu sklerozu i nalaz likvora je bio negativan; citirat cu zadnji nalaz MR (10.2023.): “U usporedbi s nalazom MR 2019 god prikazuju se T2-FLAIR hiperintenzivne promjene periventrikularno desno frontalno te subkortikalno desno parijetalno i subkortikalno lijevo frontalno, nespecificnog položaja i oblika, bez promjene signala u difuzijsko tehnici i imbicije nakon aplikacije kontrasnog sredstva. Radi se o nespecificnim gliotičnim promjenama promjera par mm. Nema akutnih ishemijskih ili hemoragijskih promjena kao niti intra ili ekstraaksijalnog ekspanzivnog procesa. Postkontrasno ne dolazi do patoloske kontrasne opacifikacije intra ili ekstraaksijalnog ekspanzivnog procesa. Hipotalamohipofizno podrucje je u fizioloskim granicama. Ciljani presjeci kroz orbite pokazuju normalnu debljinu denziteta signala očnih živaca optičke hijazme. Mali mozak i mozdano deblo su uredne strukture. U podrucju pontocerebelarnih kuteva ne vidi se patomorfoloske promjene. Kraniocervijalni prijelaz je bez anomalija. Nema malformacija ili aneurizmi arterija velikog i malog mozga. Paranazalni sinusi su uredno ventilirani bez patoloskog sadrzaja..” zadnji nalaz MR-a napravljen je 10.2023. te sam i tada imala identican pritisak. Zanima me radi li se mozda o začepljenju žila i je li je stanje opasno?

3.6.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana hvala Vam na pitanju. Iz Vašeg opisa stekla sam dojam da se može raditi o tegobama koje odgovaraju neuralgiji. Neuralgija je probadajuća intenzivna bol koja se javlja zbog nadraženosti ili oštećenja živca. Živci se nalaze u čitavom tijelu a njihovo oštećenje može biti posljedica različitih uzroka. Općenito, neuralgija nije sama po sebi bolest, već simptom ozljede ili određenog poremećaja. U mnogim slučajevima uzrok boli nije poznat. Stariji ljudi su najosjetljiviji, ali neuralgija može zahvatiti ljude bilo koje dobi. Gotovo svi će u jednom trenutku doživjeti blagu neuralgiju, ali ti su napadi obično prolazni i prolaze sami od sebe u roku od nekoliko dana. Neke su vrste neuralgije dugotrajnije, iscrpljujuće i toliko mučne da je kvaliteta života zahvaćene osobe ozbiljno smanjena.
Simptomi neuralgije su prvenstveno lokalizirana bol, koja može biti tipa pečenja ili oštra što ovisi o zahvaćenom živcu. Zahvaćeno područje može biti osjetljivo na dodir, a svaki pritisak osjeća se kao bol ali pogođeno područje je i dalje funkcionalno. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Udarac u trticu – što da napravim?

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]