Imaginarni problemi ili ne?

Poštovanje,
Mama je 37. godište. Unazad nekoliko godina stalno spominje kako je netko prati, proganja, ulazi u stan noću…….Prodala je i zamijenila 3 stana u relativno kratko vrijeme jer u svakom novom stanu ima imaginarne probleme sa susjedima koji je prisluškuju, namjerno prave buku itd…..Vodila sam je kod 2 psihijatra (mada je ona uvjerena kako je potpuno zdrava, ali eto, da meni ugodi- isla je) Kod prvog psihijatra je lagala, tj rekla da nema problema osim povremene nesanice, a kod drugog sam ja sjedila s njom u ordinaciji te je teškom mukom ispričala sto je muči. Doktor joj je, nakon 45 min razgovora prepisao Zyprexu od koje je dobila strašne halucinacije Bila je apsolutno nestabilna na nogama i neprepoznatljiva i ja sam na svoju ruku bacila tablete u smeće. Njeno stanje je sve gore, umišlja stvari i potpuno vjeruje u njih. Cijeloj obitelji radi probleme kojih nije svijesna……optužuje,izmišlja, i uvjerena je da su svi protiv nje.
Molim Vas za misljenje, na koji način se postaviti prema njoj i koja bi mogla biti dijagnoza?

15.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

ako majka ranije nije imala nekih psihičkih problema, moguće je da se radi o smetnjama u okviru organskih promjena (demencija). Svakako preporučam psihijatrijski pregled. Bilo bi dobro da otiđete i Vi s majkom i da date točne podatke o njenom stanju. Potrebno je uvesti medikamentoznu terapiju i liječiti ju ambulantno, a moguće i bolnički. 

 Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Demencija

Demencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?