Imaginarni problemi ili ne?

Poštovanje,
Mama je 37. godište. Unazad nekoliko godina stalno spominje kako je netko prati, proganja, ulazi u stan noću…….Prodala je i zamijenila 3 stana u relativno kratko vrijeme jer u svakom novom stanu ima imaginarne probleme sa susjedima koji je prisluškuju, namjerno prave buku itd…..Vodila sam je kod 2 psihijatra (mada je ona uvjerena kako je potpuno zdrava, ali eto, da meni ugodi- isla je) Kod prvog psihijatra je lagala, tj rekla da nema problema osim povremene nesanice, a kod drugog sam ja sjedila s njom u ordinaciji te je teškom mukom ispričala sto je muči. Doktor joj je, nakon 45 min razgovora prepisao Zyprexu od koje je dobila strašne halucinacije Bila je apsolutno nestabilna na nogama i neprepoznatljiva i ja sam na svoju ruku bacila tablete u smeće. Njeno stanje je sve gore, umišlja stvari i potpuno vjeruje u njih. Cijeloj obitelji radi probleme kojih nije svijesna……optužuje,izmišlja, i uvjerena je da su svi protiv nje.
Molim Vas za misljenje, na koji način se postaviti prema njoj i koja bi mogla biti dijagnoza?

15.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

ako majka ranije nije imala nekih psihičkih problema, moguće je da se radi o smetnjama u okviru organskih promjena (demencija). Svakako preporučam psihijatrijski pregled. Bilo bi dobro da otiđete i Vi s majkom i da date točne podatke o njenom stanju. Potrebno je uvesti medikamentoznu terapiju i liječiti ju ambulantno, a moguće i bolnički. 

 Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?