Javljaju mi se strahovi prije spavanja, kako ih se riješiti?

Još od djetinjstva sam imala nekih problema prije spavanja, npr strah od prebrzog lupanja srca, i konstantno nalazila neke tehnike ili metode koje su za mene funkcionirale da bi se mogla umiriti. Kada sam odrasla jedno vrijeme nisam imala nikakvih problema čak naprotiv obožavala sam ići spavati, duže bi mi trebalo da zaspem no to mi nije bio problem jer sam uživala u maštanju. Kasnije sam počela dobivati napadaje panike i krenula odlaziti psihologu koji mi je prepisao Normabel od 2 miligrama. Moji napadaji se uglavnom događaju navečer prije spavanja, uglavnom prije nego uopće odem leći u krevet kreče briga što će se dogoditi i slično. Kada legnem u krevet kako god da pokušam leći stalno osluškujem svoj puls i problem je u tome što mi smeta i ako je prebrz ili ako je prespor stalno mislim da nije nešto u redu. Zatim mi kreće panika i krene mi preskakati srce što me još najviše od svega zabrine. Ovi napadaji su mi konstantni još od prošle godine do današnjeg dana i ne prestaju imam osjećaj kao da počinjem čuditi, jer se moram rano ustati za posao a ja ne zaspem do 4, 5 nekada i 6 ujutro, duša i tijelo mi spava ali mi strah ne dozvoljava. Ne znam što više da radim da idem na neko liječenje ili što već. Bilo bi super kada bi imalo neko rješenje za moj problem jer ne znam koliko ću još dugo ovo moći trpjeti.

2.3.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

preporučujem psihijatrijsko liječenje, a najbolje je kombinirati psihoterapiju i liječenjem lijekovima. Normabel na duge staze nije više od koristi.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]