Je li moguće da terapija izaziva suicidalne misli?

Dobar dan! Imam veliki problem.2019 godine sam dobio nesanicu,gubitak stolice i gubitak apetita. To se desilo iznenada. Onda sam po preporuci otišao kod dr  koja me pregledala i rekla da imam poremećaj autonomnog živčanog sustava. Dr  mi je dala da pijem Deanxit,Triticco,Rivotril. Nakon konzumacije istih počeo sam osjećati tešku glavobolju,imao sam dvoslike, na poslu se nisam mogao koncentrirati i počeo sam se osjećati slabo. Besane noći non -stop ,budio sam se u pola dva ujutro i kada sam se probudio više nisam mogao zaspati. Nazvao sam doktoricu  i rekao što mi se desava a ona je rekla da lijekovi još nisu počeli djelovati. Kod mene se situacija sve više pogoršavala. Bol u glavi ko da mi netko buši mozak,neizdrživo,pa noćno znojenje ,drhtanje. Nisam više mogao izdržati. Temperaturu nisam više mogao osjećati. Nisam znao je li toplo ili hladno.Onda sam nazvao doktoricu  koja mi je opet ponovila da imam poremećaj autonomnog živčanog sustava i da se smiri. Da bi u prvom mjesecu 2020. prvi puta pokušao suicid. Dr je rekla da neću više moći hodati.Bio sam hospitaliziran u Vrapču mjesec dana,a onda kada sam se oporavio sam prohodao. Nadalje nisam se pomirio sa time da sam preživio pa sam nastavio sa pokušajima suicida kojih je bilo ukupno 7.Moje je pitanje da li je Deanxit bio okidač za moje pokušaje?

31.7.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

obično bude više različitih čimbenika koji utječu na naše ponašanje i funkcioniranje, tako da ne bih mogla ovako jednoznačno odgovoriti na Vaše pitanje. Pretpostavljam da ste ga u međuvremenu izbacili iz terapije. Svakako bih preporučla nastavak redovitog psihijatrijskog liječenja koje uključuje farmakoterapiju i psihoterapiju.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?