Ljubomorna sam na dečka, molim vas savjet!

Pozdrav,imam 18 godina i u vezi sam koja “pati zbog moje “krivice”.Ne znam kako bih započela nit odakle da krenem.Ovo što ću reći nemam ni ja objašnjenje za to.Radi se o tome da moj dečko svaki put kad spomene npr. ide s roditeljima u šoping,u kino itd. ja budem ne zam kako bih to nazvala,ljubomora,zavist ili nešto treće..Ne znam događa li se to zbog tog što je moja majka mene ostavila prije 5 godina,a situacija u mojoj obitelji nije sjajna?Ponašam se prema njemu kao da mu dajem “kaznu” jer on ima obitelj.Grubo mu odgovaram na poruke,ne želim da pričamo,budem bahata prema njemu..Ali nikada mu nisam rekla razlog tomu.I ja se loše osjećam zbog toga i rasplačem se svaki put kad mi kaže tako nešto.Nedavno je proslavio rođendan sa svojom obitelji,bila sam jako bezobrazna prema njemu i nisam mu se htjela javljat cjeli dan,a naravno da sam i plakala.Još uvijek si ne mogu objasniti zašto to radim.Jako sam tužna kad mi kaže tako nešto,a još gore rastužujem i njega svojim ponašanjem za koje ni ne zna zašto je takvo.Nekad razmišljam kako je najbolje prekinut tu vezu možda će tako biti bolje i njemu i meni.

28.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

svakako da je Vaše odrastanje i bolno iskustvo ostavljenosti od majke snažno utjecalo na način koliko se nesigurno osjećate u svojim najbližim odnosima. Ja bih svakako preporučila psihoterapijsko liječenje jer i promjenom partnera možete ponovo u nekom drugom odnosu proživljavati takve probleme. Način kako se vežemo i osjećamo u bliskom odnosima nazivamo “privrženost” ili “attachment” i to je ono na čemu je potrebno raditi.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?