Ljubomorna sam na dečka, molim vas savjet!

Pozdrav,imam 18 godina i u vezi sam koja “pati zbog moje “krivice”.Ne znam kako bih započela nit odakle da krenem.Ovo što ću reći nemam ni ja objašnjenje za to.Radi se o tome da moj dečko svaki put kad spomene npr. ide s roditeljima u šoping,u kino itd. ja budem ne zam kako bih to nazvala,ljubomora,zavist ili nešto treće..Ne znam događa li se to zbog tog što je moja majka mene ostavila prije 5 godina,a situacija u mojoj obitelji nije sjajna?Ponašam se prema njemu kao da mu dajem “kaznu” jer on ima obitelj.Grubo mu odgovaram na poruke,ne želim da pričamo,budem bahata prema njemu..Ali nikada mu nisam rekla razlog tomu.I ja se loše osjećam zbog toga i rasplačem se svaki put kad mi kaže tako nešto.Nedavno je proslavio rođendan sa svojom obitelji,bila sam jako bezobrazna prema njemu i nisam mu se htjela javljat cjeli dan,a naravno da sam i plakala.Još uvijek si ne mogu objasniti zašto to radim.Jako sam tužna kad mi kaže tako nešto,a još gore rastužujem i njega svojim ponašanjem za koje ni ne zna zašto je takvo.Nekad razmišljam kako je najbolje prekinut tu vezu možda će tako biti bolje i njemu i meni.

28.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

svakako da je Vaše odrastanje i bolno iskustvo ostavljenosti od majke snažno utjecalo na način koliko se nesigurno osjećate u svojim najbližim odnosima. Ja bih svakako preporučila psihoterapijsko liječenje jer i promjenom partnera možete ponovo u nekom drugom odnosu proživljavati takve probleme. Način kako se vežemo i osjećamo u bliskom odnosima nazivamo “privrženost” ili “attachment” i to je ono na čemu je potrebno raditi.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Farmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?