Panični napadi pred spavanje

Poštovani,

Otkako je krenulo ovo sa Covidom 19 neprestano sam zabrinuta i stalno sam u strahu. Inače sam strašljiva osoba i prepadnem se brzo na neke sitne situacije i tada me stegne oko srca i noge mi se počnu tresti. Osoba sam koja se boji puno toga, posebno bolesti i jako se zabrinem kad su i sitnice u pitanju. Već nekoliko dana u par navrata noću kad legnem pojavi se nemir, lupanje srca i neujednačeno disanje. Pojavljuju mi se neke ružne scene pred spavanje iako pokušavam misliti na nešto pozitivno. I svaki put kad krenem u duži san pojave se neke neobjašnjive ružne scene koje me trgnu. I onda mi se počne vrtjeti po glavi svakakvi mogući razlozi od čega mi je to. Je li imam srčani, napad panike ili virus. I tako mi prođe pola noći. Ne znam kako da se smirim. Ujutro me steže želudac i boli glava. Što da radim da se smirim hvala. Inače ne bolujem od ničega, mlada sam, zdrava…

Hvala i lijepi pozdrav

7.4.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

aktualna situacija vezana uz pandemiju, situacija je koja u većini ljudi izaziva uznemirenost i tjeskobu. Tim više što traje već neko vrijeme i još će trajati. Pokušajte si pronaći i pustiti prije spavanja neku relaksirajuću glazbu, uz tehnike relaksacije i meditaciju.
U tom smislu bih Vam preporučila otvorite stranicu Klinike za psihijatriju Vrapče i tamo imate dokument pod nazivom “Program očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa”.
U sklopu njega imate jasne i detajlne upute i smjernice kako provesti navedeno.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]