Zanima me kako shvatiti je li netko manipulira s vama?

 

Zanima me kako shvatiti je li netko manipulira s vama? Naime, hodam s dečkom koji je prije mene bio u vezi s curom koja je jako manipulirala njegovim životom. Snažno je ostavila trag na njemu i to je vidljivo. Stoga svaki put kada ja poželim reći nešto što mi smeta on to smatra kao napad. Vjerujem da sve moje riječi zapravo tumači na način na koji smatra da ja manipuliram njime ovaj put. Što mi nikako nije namjera. Uvijek biram riječi uoravo zbog ovoga i nastojim imati razumijevanja no sada se osjećam kao da je on zapravo nesvjesno počeo manipulirati sa mnom. Uvijek mi govori da prebacujem krivnju na njega te da govorim jedno a radim drugo, što nikako nije istina jer takve stvari nikada nisam rekla. Međutim, konstanto se preispitujem i mislim se jesam li ga možda nekim svojim postupkom navela na ovakvo razmišljanje. Ovo me dovodi do stanja depresije gdje slabo jedem, ne spavam i gubim volju za životom. Zadnja sam godina fakulteta i trenutno sam svoje obveze stavila “na čekanje” jer nemam snage za njih. Isto tako sam uzela nekoliko slobodnih dana na poslu jer se ne mogu na ništa koncentrirati. U jednome trenutku znam da nisam nista krivo napravila, da ima razumijevanja za njega i da sam prešutila jako puno stvari samo da ga ne bi povrijedila ili navela na razmišljanje da manipuliram njime. U drugome trenutku čujem njegove riječi i razmišljam o tome jesam li stvarno ja reagirala tako da bi iz mojih riječi migao naslutiti ono što mi zamjera. Govori da svu krivicu svaljujem na njega, da mu pokazujem kako mi ne daje dovoljno pažnje i da govorim jedno, a radim drugo te da mi ne može vjerovati. Stiga u jednome trenutku stvarno i sama preispitujem svoje postupke i razmišljam o tome jesam li stvarno potakla sama njegovo razmišljanje. No s druge strane opet, znam da nisam, nije mi ti nikada namjera. Zaista bi mi jako dobro došao odgovor ili čak razgovor sa stručnom osobom.

 

21.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

vjerujem da će Vama biti lakše ako porazgovarate s nekim oko problema koji Vas muči. Dobro je da želite uvidjeti postoji li u određeni problem u Vašem ponašanju i isto tako je dobro da ga istražite. Nije dobro za Vas da reagirate ovakvim depresivnim povlačenjem. Naravno, postoji i mogućnost partnerske terapije gdje ćete moći bolje razmotriti Vašu komunikaciju. Iz navedenog ne može se znati je li to doživljaj Vašeg partnera da je prethodna djevojka manipulirala njime.

Sretno i zbog sebe porazgovarajte sa stručnom osobom,

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]