Anksioznost

Poštovani,

više ne znam kome da se obratim pa Vas molim za mišljenje i savjet. Već nekoliko mjeseci imam problem s preskakanjem srca, posebno u večernjim satima, tj. kada legnem u krevet. S kardiološke strane je sve uredno. Postala sam opterećena s osluškivanjem srca i ”očekivanjem napadaja” preskakanja.
Isto tako, svaki tjedan osjećam neke druge simptome, primjerice jedan tjedan me bolio trbuh pa za nekoliko dana prestalo, zatim sam osjećala ”probadanje” u prsima, pa u ramenima… navečer popijem Helex 0,5 ali on mi ne pomaže da se naspavam, čak mi još više pogoršava doživljaj preskakanja srca kada se tijelo ”ohladi”. Cijeli život imala sam normalno povišenu temperaturu oko 37 do 37,3 i tako sam odlično funkcionirala. Već nekoliko mjeseci temperatura mi je ”snižena” bude ispod 36,5, što za mene nije normalno stanje. Počela sam strahovati od noći i spavanja jer imam osjećaj da mi se jako spusti temperatura i tlak i uz to imam stalnu anksioznost. Je li moguće da su svi simptomi na psihičkoj bazi, tj. može li se fizičko preskakanje srca izazvati razmišljanjem i očekivanjem ”napada”? Imala sam zadnjih godinu dana puno stresnih situacija, ali za njihova trajanja nisam imala tegobe. Sada, kada se sve smirilo, sam počela ovo doživljavati što mi je sumnjivo. Imam 27 godina i ne pušim, ne pijem alkohol, normalne sam težine i trudim se što više fizički aktivirati. Kako mi Helex ne pomaže pri smirivanju ”anksioznosti i straha” uvečer, molim vas preporuku za neki drugi lijek, možda Praxiten? Isto tako me zanima stvara li se ovisnost ako nekoliko mjeseci pijem jedan, a zatim drugi lijek ove vrste, tj. ”poništava” li se tolerancija ili ona uvijek ostane? Prije sam pila Oksazepam 15 do 20 mg i mislim da mi je bolje odgovarao. Napominjem da ne pijem visoke doze lijeka. Maximalno 1 mg Helexa na dan, a kutija mi traje po 2-3 mjeseca, što znači da ne pijem baš svaki dan.
Zahvaljujem se,
Lp

22.1.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

navedene smetnje mogu biti i vjerojatno jesu psihogene prirode. 

U svojim odgovorima uvijek ističem da ovim putem ne dajem preporuke o uzimanju lijekova, osobito ne tako da Vi to sami kombinirate. Propisivanje lijekova zahtijeva ozbiljan pristup i mogu se odrediti tek nakon kliničkog pregleda liječnika/psihijatra. 

U tom smislu svakako preporučam da se javite na psihijatrijski pregled kako bi se odredila diferentnija terapija (ne samo anksiolitik), a bilo bi preporučljivo i uključivanje u psihoterapiju. 

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipersomnija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Anksioznost

Nesanica, poteškoće u disanju – što mi je činiti?

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute