Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 puta veći rizik dugotrajnih stanja vezanih uz stres kod pacijenata s izvanhospitalnim srčanim zastojem u odnosu na kontrolne ispitanike, a sa istim rizikom za anksioznost. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) bio je povezan s dvostruko većim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Rizik je bio podjednak kod žena i muškaraca i nije ovisio o prisustvu kardiovaskularne bolesti. Stoga istraživači ističu potrebu ranog prepoznavanja rizika kako bi se prevenirao srčani zastoj kod pacijenata koji boluju od poremećaja uzrokovanih stresom i anksioznosti.

Izvanhospitalni srčani zastoj u prvom se redu javlja kod pacijenata s teškim aritmijama koje se najčešće javljaju u sklopu koronarne bolesti. No, sve više dokaza upućuje na to kako stopa srčanih zastoja može biti također povećana i kod nekardijalnih bolesti.    

Nije bilo značajnih razlika ovisno o tome kada su ispitanici bili uspoređivani prema tome da li koriste anksiolitike i antidepresive. Kada je ispitivana prevalencija uzimanja dodatne terapije ili istovremenog postojanja drugih bolesti, vidjelo se da je depresija češća među pacijentima s dugotrajnim stresom i anksioznošću, u odnosu na osobe koje nisu imale neke od navedenih dijagnoza. Dodatno, pacijenti izloženi dugotrajnom stresu i anksioznosti češće su koristili anksiolitike, antidepresive i lijekove za produljenje QT-intervala.

Kao što nije bilo razlika u odnosu na spol, tako nije bilo razlika u odnosu na dob, niti između pacijenata s ili bez kardiovaskularne bolesti, ishemijske bolesti srca ili zastojem srca.

Različiti su potencijalni mehanizmi za ovakve ishode. Jedan mogući mehanizam je da se radi o aktivnosti simpatičkog autonomnog živčanog sustava što dovodi do povećanog broja otkucaja, otpuštanju  neurotransmitera u cirkulaciju i lokalnog otpuštanja neurotransmitera u srce.  

Osim bioloških mehanizama, bihevioralni i psihosocijalni čimbenici također mogu pridonijeti pojavi riziku izvanhospitalnog srčanog zastoja budući da poremećaji uzrokovani stresom i anksioznost često vode nezdravim stilovima života, kao što su pušenje i snižena tjelesna aktivnosti, što opet predstavlja povećan rizik za zastoj srca.

Svijest da se na taj način povećava rizik za zastoj srca važno je u pristupu pacijentima s ovim psihičkim poremećajima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Menopauza i anksioznost – molim Vaš savjet

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Akutni stres

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]

Menstruacija

Je li u mom slučaju u pitanju stres ili trudnoća?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]