Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 puta veći rizik dugotrajnih stanja vezanih uz stres kod pacijenata s izvanhospitalnim srčanim zastojem u odnosu na kontrolne ispitanike, a sa istim rizikom za anksioznost. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) bio je povezan s dvostruko većim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Rizik je bio podjednak kod žena i muškaraca i nije ovisio o prisustvu kardiovaskularne bolesti. Stoga istraživači ističu potrebu ranog prepoznavanja rizika kako bi se prevenirao srčani zastoj kod pacijenata koji boluju od poremećaja uzrokovanih stresom i anksioznosti.

Izvanhospitalni srčani zastoj u prvom se redu javlja kod pacijenata s teškim aritmijama koje se najčešće javljaju u sklopu koronarne bolesti. No, sve više dokaza upućuje na to kako stopa srčanih zastoja može biti također povećana i kod nekardijalnih bolesti.    

Nije bilo značajnih razlika ovisno o tome kada su ispitanici bili uspoređivani prema tome da li koriste anksiolitike i antidepresive. Kada je ispitivana prevalencija uzimanja dodatne terapije ili istovremenog postojanja drugih bolesti, vidjelo se da je depresija češća među pacijentima s dugotrajnim stresom i anksioznošću, u odnosu na osobe koje nisu imale neke od navedenih dijagnoza. Dodatno, pacijenti izloženi dugotrajnom stresu i anksioznosti češće su koristili anksiolitike, antidepresive i lijekove za produljenje QT-intervala.

Kao što nije bilo razlika u odnosu na spol, tako nije bilo razlika u odnosu na dob, niti između pacijenata s ili bez kardiovaskularne bolesti, ishemijske bolesti srca ili zastojem srca.

Različiti su potencijalni mehanizmi za ovakve ishode. Jedan mogući mehanizam je da se radi o aktivnosti simpatičkog autonomnog živčanog sustava što dovodi do povećanog broja otkucaja, otpuštanju  neurotransmitera u cirkulaciju i lokalnog otpuštanja neurotransmitera u srce.  

Osim bioloških mehanizama, bihevioralni i psihosocijalni čimbenici također mogu pridonijeti pojavi riziku izvanhospitalnog srčanog zastoja budući da poremećaji uzrokovani stresom i anksioznost često vode nezdravim stilovima života, kao što su pušenje i snižena tjelesna aktivnosti, što opet predstavlja povećan rizik za zastoj srca.

Svijest da se na taj način povećava rizik za zastoj srca važno je u pristupu pacijentima s ovim psihičkim poremećajima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Anksioznost

Molim savjet vezano za anksioznost moga muža

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Post COVID

Post COVID i čudan osjećaj u glavi

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bi li bilo dobro javiti se psihijatru ili psihologu sa ovim simptomima?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći mužu s ovim simptomima, a da ne dobije odmah lijekove kod psihijatra?