Pozdrav,
Tri mjeseca sam imao problema sa stolicom (zatvor) nakon čega sam uradio gastroskopiju a potom su poceli jaki bolovi u donjem dijelu abdomena (crijeva), gubitak kilaze i nisam imao apetita vec samo mucnine bez povraćanja..da bi potom napravio 04.1.2020. Kolonoskopiju koja je pokazala da nemam oštečena crijeva vec samo iritabilni kolon.. ostalo je sve uredno, također su nalazi krvi, mokraće, rengen, ultrazvuk uredni… nakon toga sam napravio test na kalprotektin koji mi je 798… gastroenterologinja kaže da imam vjerojatno jaki iritabilni kolon…. zadnjih tjedan dana se poboljsava stanje al su bolovi i dalje prisutni pa me zanima vaše mišljenje,

Hvala unaprijed

Sindrom iritabilnog crijeva je čest gastrointestinalni funkcionalni poremećaj, koji uzrokuje bol u trbuhu, nadimanje i proljeve, kombinirane ponekad i sa opstipacijom. Dijagnoza sindroma iritabilnog crijeva postavlja se uz pomoć tzv. Rimskih kriterija: pacijent ima abdominalnu bol ili nelagodu više od posjednjih 6 mjeseci, ne nužno u kontiuinuitetu; uz to tegobe su prisutne najmanje tri dana mjesečno u posljednja tri mjeseca, s najmanje dvije od tri kliničke prezentacije: Tegobe se ublažavaju nakon defekacije i/ili tegobe se javljaju kod promjene u učestalosti defekacije i/ils početkom tegoba javljaju se i promjene u konzistenciji stolice. Simptomi sindroma iritabilnog crijeva mogu se lako zamijeniti s nedijagnosticiranom celijakijom, intolerancijom na laktozu i inflamatornom (upalnom) bolesti crijeva. Inflamatorna bolest crijeva je kronična i relapsirajuća bolest koja dovodi do inflamacije u gastrointestinalnom sustavu. Obuhvaća dva glavna entiteta, ulcerozni kolitis i Krohnovu bolest. Obje bolesti karakteriziraju periodi remisije i relapsa. Klinički simptomi kojima se sindrom iritabilnog crijeva i inflamatorna bolest crijeva prezentiraju, mogu biti veoma slični. Razlikovanje ove dvije bolesti samo na osnovu kliničke slike i simptoma u velikom broju slučajeva može biti veoma teško. Također nije rijetkost niti da pacijenti s inflamatornom bolečću crijeva imaju također simptome iritabilnog crijeva koje je nekada gotovo nemoguće razlikovati od simptoma aktivne inflamacije u crijevima.

Dijagnoza upalnih bolesti crijeva i iritabilnog crijeva se postavlja na osnovu anamnestičkih podatka uzetih od bolesnika, kliničkog pregleda i dijagnostičke obrade, koja obuhvataća laboratorijske pretrage, endoskopske pretrage i radiološke metode.
Kolonoskopija predstavlja zlatni standard u dijagnostici inflamatornih bolesti crijeva, često neophodna i pruža jedinu objektivnu mogućnost direktnog pregleda sluznice debelog crijeva i uzimanja eventualno potrebnih uzoraka za biopsiju. Kod odabira dijagnostičkih metoda treba voditi računa o rizicima kojim izlažemo pacijenta u toku izvođenja invazivne metode, ali i opasnosti da se previde opasne i teške bolesti ako se ove metode ne primjene. Mjerenje nivoa kalprotektina u stolici predstavlja predstavlja pouzdan marker određivanja intestinalne inflamacije na neinvazivan način. Fekalni kalprotektin je protein, koji se oslobađa iz leukocita, neutrofila, koji se nalaze na mjestima inflamacije kod pacijenata s inflamatornom bolesti crijeva. Ima antibakterijsku i antimikrobnu funkciju. Neutrofilni granulociti proizvode kalprotektin na mjestu sluzničke inflamacije povećavajući nivo ovog proteina u fecesu. Dakle, koncentracija fekalnog kalprotektina može biti od značaja u dijagnostičkoj obradi pacijenata koji se javljaju s difuznim gastrointestinalnim simptomima ili u daljnjoj dijagnostici i prarćenju pacijenata s inflamatornom bolešću crijeva upućenih gastroenterologu. Zdrave osobe prosječno imaju vrijednosti kalprotektina u stolici ispod 50mg/kg dok pacijenti s aktivnom inflamatornom bolesti crijeva, bez obzira na lokalizaciju u gastrointestinalnom sistemu, imaju vrijednosti preko 500mg/kg. Pacijenti s celijakijom slično kao i zdrave osobe imaju normalne vrijednosti kalprotektina u stolici. Lažno pozitivne rezultate nalazimo kod infektivnih bolesti u probavnom sustavu poput hemoragičnog virusnog kolitisa, bakterijskih crijevnih infekcija i parazitoza,te je kod simptoma crijevne infekcije potrebno iste isključiti. Također, druga stanja poput aktivnog reumatoidnog artiritsa mogu dati lažno pozitivne vrijednosti. Umjereno povišene vrijednosti nalazimo i kod kolorektalnog karcinoma, karcinoma želuca, kolorektalnih polipa i divertikulitisa. Pacijenti koji se javljaju sa simptomima sideropenične anemije, gubitka na težini, pojavom krvi u stolici, ne spadaju u ovu grupu i kod tih bolesnika kalprotektin nema ulogu u dijagnostici.

Kalprotektin u stolici je objektivni biomarker inflamacije i aktivnosti bolesti kod pacijenata s inflamatornom bolešću crijeva. Sindrom iritabilnog crijeva je čest kronični funkcionalni poremećaj probave i ova grupa pacijenata ima normalne vrijednosti kalprotetkina u stolici. Kako se kolonoskopijom kod Vas nije uspjelo dokazati postojanje organskog oštećenja niti je nađen dokaz upalne bolesti crijeva, preporučam dodatnu dijagnostičku obradu po prporuci gastroenterologa kakobi se isključila ili potvrdila eventualno postojeća dijagnoza inflamatorne ili neke druge bolesti kod koje je važno odrediti pravovremenu terapiju. Postoji mogućnost da se su kod Vas istodobno prisutni simptomi i organskog i funkcionalnog poremećaja, pa je za njihovo razlikovanje potrebno iskustvo gastroenterologa. Kod postojanja funkcionalnih poremećaja probave, odgovarajuća prehrana je od najveće važnosti.

Svako dobro!