Novo pitanje

Dr. Francula,
razlika između ‘rutinskog’ i ‘temeljitijeg’ ultra zvuka je u mom slučaju dovela do velike promjene od potpuno zdravog srca do dijagnoze HFpEF. Što je jako zbunjujuće ali i nekorektno prema pacijentu!
Šaljem prvi ‘rutinski’ ultra zvuk iz Talasoterapije Opatija koja je jedna od vodećih kardioloških ustanova za dijagnostiku i rehabilitaciju srca.
Nalaz: 25.10.2022.
Left Ventrikul:
LVeDd: 50 (više 57mm)
LVESd: ništa
IVs: 12 (više od 12 mm)
Pw: 12 (više od 12 mm)
FS: ništa
EF: 55 ( do 50%)
EPSS: ništa
Left Atrium:
diam. a.p. 42 (više od 41mm)
Ostalo neću pisat. Samo Zaključak:
Pregled učinjen na aparatu Vivid 95 GE (morfološka i hemodinamska mjerenja 2D i 3D)
Suboptimalan prikaz. Aterosklerotske promjene bulbusa i vidljivog dijela uzlazne aorte. Degenerativne promjene trolisnog aortnog zaliska uredne sistoličke separacije. Istovjetne promjene mitralnih kuspisa , uredne kinetike promijenjenog prstena. Granično uvećana lijeva pretklijetka. Miokarda LK je početno hipertrofičan, zaobljenog septuma, bez jasnih segmentalnih ispada kontraktiliteta. Globalna EFLK je 55% (Simpson biplane). UREDNA JE sistolički funkcija desne klijetke (TAPSE 21). Perikard b.o. Patoloških intrakardijalnih tvorbi se ne diferencira. Color Dopplerom vjerojatno blaga mitralna i trikuspidna regurgitacija. Transmitralni dijastolički utok bifazičnog obrasca abnormalne relaksacije lijeve klijetke. PAPS ne mjerim povišen.

Eto to je nalaz koji se računao urednim i kao takav prenosio na daljnje kontrole koje sam radila. I više nisam radila ultra zvuk. Nisam dobila terapiju tj. preporuka je bila da pokušam uvesti jednom dnevnom concor cor 1.25mg. Ako ne budem podnosila da ne moram piti. Dosta mi je snizio tlak i frekvenciju srca koja mi je ionako niska pa ga nisam pila.

Molim vas mišljenje o ovom ultra zvuku.

Kad mi je ‘pozlilo’ u 6 mj 2023.tj kad sam dobila preskakanje srca bez prestanka išla sam obaviti pretrage holter, EKG, privatno. Pokazalo se oko 18000 VES i Sves te sam napravila i Ultra zvuk srca tada.

Zaključak tog Utz:
LVIDd 50mm
LVIDs 30
IVSd 9
PWD 10
EFLK 65
Dijastolička funkcija:
E velocity (cm/s) 59
A velocity (cm/s) 85
E velocity DT (m/s) 196 ( od 160-220)
E/A ratio 0.7 (od 0.8- više od 2.0)
Aortna valvula blaga skleroza, Maks PG: 6 mmHg, bez regurgitacija
Mitralna valvula: morfološki uredna, bez regurgitacija
Trikuspidalna valvula: morfološki uredna, bez regurgitacija.
Pulmonalna valvula: morfološki uredna, bez regurgitacija.
Zaključak:
LV normalne veličine, mase i geometrije, uredna globalna EF 65%, bez segmentalnih ispada kontraktiliteta, normalna dijastolička funkcija LV.
Doktori su mi naglašavali da mi je srce zdravo a ekstrasistole benigne te treba samo praćenje

Molim vas mišljenje ova dva nalaza ultra zvuka u odnosu na nalaz od 23.4.2024., za koji kažete da je temeljitiji.
Odjednom mi srce od zdravog postalo bolesno i dobila sam dijagnozu ustajanje, i to HFpEF za koji mi je doktor u Zagrebu rekao da nema učinkovitog lijeka ali je vrlo opasna dijagnoza.
Možete li mi pomoći ‘rasplesti’ ovu enigmu. Netko je tu nešto pogriješio, previdio ili šta je u pitanju?
Hvala
Lp

3.6.2024

Nije još odgovoreno.

Zbog povećanog broja upita molimo Vas za strpljenje. Pažljivo ćemo proučiti Vaše pitanje te Vam odgovoriti u najkraćem mogućem roku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]