Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i mortalitet.

23 milijuna ljudi u svijetu boluje od ZS. U razvijenim zemljama 1-2% odrasle populacije boluje od ZS. Prevalencija ZS je u porastu, a tome je više uzroka: preventivne mjere i terapija koja je sve učinkovitija smanjuje mortalitet i produljuje životni vijek, te je sve veći udio starijih ljudi u razvijenim zemljama. Procjenjuje se da se ZS javlja u 1% osoba u dobnoj skupini od 45 do 55 godina, a u dobnoj skupini iznad 80 godina javlja se u više od 10% slučajeva. Uzroci nastanka ZS su različiti prema dobnim skupinama. Ishemijska bolest srca, idiopatska ili genetski uzrokovana dilatativna kardiomiopatija su najčešći uzroci ZS kod bolesnika mlađe dobi, a u starijih se obično javlja uz arterijsku hipertenziju, šećernu bolest i koronarnu bolest, ali kod drugih komorbiditeta. U mlađih češće nalazimo ZS sa smanjenom ejekcijskom frakcijom, a kod starijih s očuvanom ili blago sniženom ejekcijskom frakcijom lijeve srčane klijetke.

Prema registru Europskog kardiološkog društva (ESC) u godini dana ZS je uzrokovao 44% hospitalizacija uz 17%-tni mortalitet u razvijenim zemljama. Najčešći uzrok mortaliteta je nagla srčana smrt ili pogoršanje ZS. Mortalitet od ZS raste s dobi. Prognoza kardiovaskularnih bolesti većinom ovisi o sposobnosti odgađanja ili prevencije razvoja ili pogoršanja ZS.

Izazovi u terapiji ZS starijih bolesnika su značajno veći. Skloniji su razvoju nuspojava na lijekove i često imaju slabiji terapijski odgovor zbog prisutnih komorbiditeta uključujući kaheksiju, gubitak apetita, anemiju, smanjenje kognitivnih funkcija, depresiju, opću slabost, polifarmaciju. Navedeni čimbenici ujedno i pogoršavaju prognozu ZS. Kod starijih bolesnika često je prisutna polifarmacija, terapijske pogreške i nuspojave liječenja.

Cilj liječenja starijih bolesnika sa ZS je da se smanje simptomi bolesti, smanji smrtnost, liječe prisutni komorbiditeti i poboljša kvaliteta života bolesnika. Bolesnici trebaju biti zajedno sa liječnikom uključeni u donošenju terapijskih odluka.

Malo je kliničkih studija u kojima je ispitivana terapija ZS u starijih osoba, na primjer: SENIORS (ispitivan je nebivolol), CIBIS-ELD (ispitivan je karvedilol). U kliničkoj studiji PARADIGM-HF ustanovljeni su bolji ishodi liječenja (manji broj kardiovaskularnih smrti i hospitalizacija zbog ZS) kombinacijom akubitril/valsartanom u odnosu na skupinu ispitanika liječenih enalaprilom u svim dobnim skupinama. Klinička studija DAPA-HF je dokazala pozitivan učinak dapagliflozina u odnosu na placebo kod ispitanika svih dobnih skupina sa ZS uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke (manji broj kardiovaskularnih smrti i smanjena progresija ZS).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]