Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi.

Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno uzimanje pet ili više lijekova (oni koji se propisuju na liječnički recept ili bezreceptni kao što su dijetetski pripravci, različiti vitamini i minerali, biljni pripravci).

Starenjem se povećava rizik nastanka KV bolesti. Prevalencija KV bolesti u dobi iznad 65 godina je 65-70%, a iznad 80 godina je 79-86%. Najzastupljenije KV bolesti u starijih osoba su sistolička arterijska hipertenzija, zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom i degenerativna aortna stenoza. Zbog velike incidencije KV bolesti u starijih osoba često je propisivanje KV terapije u toj dobnoj skupini.

Starije osobe uz KV bolest često imaju i pridružene druge kronične bolesti što povećava broj lijekova koje moraju uzimati. Često uzimaju i niz drugih bezreceptnih lijekova, odnosno dijetetskih pripravaka. Time je polifarmacija gotovo neizostavna u starijoj populaciji, ali je često i neprimjerena jer bolesnici često uzimaju neadekvatne i nepotrebne dijetetske ili biljne pripravke, a lijekove uzimaju u neadekvatnim dozama (većim ili manjim od preporučenih).

Starenjem organizma dolazi do strukturnih i funkcionalnih promjena organa čime se mijenja metabolizam lijekova, njihova farmakokinetika i farmakodinamika. Polifarmacija i promjena u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova,  povećava se rizik nuspojava, odnosno neželjenih učinaka lijekova, interakcija među lijekovima.

U liječenju starijih osoba s KV bolesti i multimorbiditetima preporučuje se multidisciplinarni pristup koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, farmaceute. Ovakav pristup liječenju ove vulnerabilne skupine bolesnika poboljšava kvalitetu medicinske skrbi i ishode liječenja. Optimalna medicinska skrb ima za cilj održati kvalitetu života bolesnika, održati njegove tjelesne i kognitivne funkcije, postići dobru kontrolu simptoma bolesti i smanjiti potrebu za hospitalizacijom.

Propisivanje medikamentozne terapije u starijih osoba s KV bolesti i pridruženim multimorbidetima je složen proces koji se treba temeljiti na dobroj kliničkoj praksi uzimajući u obzir individualnu procjenu rizika, zdravstvene navike pojedinca, KV čimbenike rizika, tjelesno i kognitivno zdravlje, procjenu rizika i koristi terapije, očekivano trajanje života i ciljeve terapije. To su sve elementi personaliziranog liječenja prilagođenog svakom bolesniku kojim se osigurava optimalna terapija uz veću učinkovitost i sigurnost, a smanjuje se mogućnost pojave štetnih učinaka liječenja. Kardiolog u propisivanju terapije procjenjuje koji lijekovi donose najveću korist bolesniku, a minimalni neželjeni štetni rizik.

Starenjem organizma nastaju očekivane fiziološke promjene koje dovode do promjena u farmakokinetici lijekova u organizmu: mijenja se apsorpcija lijekova iz probavnog trakta, distribucija lijekova unutar organizma i razgradnja i eliminacija lijekova iz organizma. Promjena u apsorpciji lijekova kod starijih osoba može biti uzrokovana smanjenjem želučane kiselosti, usporavanjem pražnjenja želuca. Na distribuciju lijekova utječu promjene zbog povećanja masnog tkiva, smanjenja tjelesne vode što može povećati koncentraciju lijekova topivih u vodi, kao i onih topivih u mastima. Zbog smanjenja albumina u serumu povećava se količina slobodnih aktivnih komponenti lijekova u krvotoku.

Nastaju i promjene u biotransformaciji lijekova zbog promjena u jetrenoj funkciji, smanjuje se jetreni krvotok i enzimska aktivnost jetre. Bubrežna funkcija se također smanjuje što usporava eliminaciju lijekova koji se luče bubrezima.

Starenjem nastaju i promjene u farmakodinamici lijekova zbog promjena u osjetljivosti receptora za lijekove i pada homeostatskih funkcija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Depresija

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]