U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi.

Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno uzimanje pet ili više lijekova (oni koji se propisuju na liječnički recept ili bezreceptni kao što su dijetetski pripravci, različiti vitamini i minerali, biljni pripravci).

Starenjem se povećava rizik nastanka KV bolesti. Prevalencija KV bolesti u dobi iznad 65 godina je 65-70%, a iznad 80 godina je 79-86%. Najzastupljenije KV bolesti u starijih osoba su sistolička arterijska hipertenzija, zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom i degenerativna aortna stenoza. Zbog velike incidencije KV bolesti u starijih osoba često je propisivanje KV terapije u toj dobnoj skupini.

Starije osobe uz KV bolest često imaju i pridružene druge kronične bolesti što povećava broj lijekova koje moraju uzimati. Često uzimaju i niz drugih bezreceptnih lijekova, odnosno dijetetskih pripravaka. Time je polifarmacija gotovo neizostavna u starijoj populaciji, ali je često i neprimjerena jer bolesnici često uzimaju neadekvatne i nepotrebne dijetetske ili biljne pripravke, a lijekove uzimaju u neadekvatnim dozama (većim ili manjim od preporučenih).

Starenjem organizma dolazi do strukturnih i funkcionalnih promjena organa čime se mijenja metabolizam lijekova, njihova farmakokinetika i farmakodinamika. Polifarmacija i promjena u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova,  povećava se rizik nuspojava, odnosno neželjenih učinaka lijekova, interakcija među lijekovima.

U liječenju starijih osoba s KV bolesti i multimorbiditetima preporučuje se multidisciplinarni pristup koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, farmaceute. Ovakav pristup liječenju ove vulnerabilne skupine bolesnika poboljšava kvalitetu medicinske skrbi i ishode liječenja. Optimalna medicinska skrb ima za cilj održati kvalitetu života bolesnika, održati njegove tjelesne i kognitivne funkcije, postići dobru kontrolu simptoma bolesti i smanjiti potrebu za hospitalizacijom.

Propisivanje medikamentozne terapije u starijih osoba s KV bolesti i pridruženim multimorbidetima je složen proces koji se treba temeljiti na dobroj kliničkoj praksi uzimajući u obzir individualnu procjenu rizika, zdravstvene navike pojedinca, KV čimbenike rizika, tjelesno i kognitivno zdravlje, procjenu rizika i koristi terapije, očekivano trajanje života i ciljeve terapije. To su sve elementi personaliziranog liječenja prilagođenog svakom bolesniku kojim se osigurava optimalna terapija uz veću učinkovitost i sigurnost, a smanjuje se mogućnost pojave štetnih učinaka liječenja. Kardiolog u propisivanju terapije procjenjuje koji lijekovi donose najveću korist bolesniku, a minimalni neželjeni štetni rizik.

Starenjem organizma nastaju očekivane fiziološke promjene koje dovode do promjena u farmakokinetici lijekova u organizmu: mijenja se apsorpcija lijekova iz probavnog trakta, distribucija lijekova unutar organizma i razgradnja i eliminacija lijekova iz organizma. Promjena u apsorpciji lijekova kod starijih osoba može biti uzrokovana smanjenjem želučane kiselosti, usporavanjem pražnjenja želuca. Na distribuciju lijekova utječu promjene zbog povećanja masnog tkiva, smanjenja tjelesne vode što može povećati koncentraciju lijekova topivih u vodi, kao i onih topivih u mastima. Zbog smanjenja albumina u serumu povećava se količina slobodnih aktivnih komponenti lijekova u krvotoku.

Nastaju i promjene u biotransformaciji lijekova zbog promjena u jetrenoj funkciji, smanjuje se jetreni krvotok i enzimska aktivnost jetre. Bubrežna funkcija se također smanjuje što usporava eliminaciju lijekova koji se luče bubrezima.

Starenjem nastaju i promjene u farmakodinamici lijekova zbog promjena u osjetljivosti receptora za lijekove i pada homeostatskih funkcija.