Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini

U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može doći do poremećaja funkcije i razvoja bolesti niza organskih sustava: endokrinološkog, gastrointestinalnog, hematološkog i kardiovaskularnog.

Kod žena sportašica može nastupiti amenoreja, pad razine estrogena. U najtežim slučajevima nedovoljni energetski prehrambeni unos  kod sportaša uzrokuje anoreksiju koja osim drugih zdravstvenih poremećaja može dovesti do opasnih kardiovaskularnih oštećenja: poremećaji srčanog ritma, perikardijalni izljev, oštećenje srčanih zalistaka.

Sportašima se osigurava edukacija o pravilnoj prehrani, dovoljnom energetskom unosu. Plan prehrane se prilagođava individualno svakom sportašu ovisno o vrsti sporta, treninzima, tjelesnoj građi i metabolizmu pojedinca, prehrambenim sklonostima pojedinca, sportskim natjecanjima. Sportaše treba redovito pratiti, kontrolirati kako bi se izbjegle značajne promjene u energetskom unosu.

Nutricionističko savjetovanje djece oboljelih od kv bolesti i njihovih roditelja

U dječjoj dobi svi bismo trebali usvojiti zdrave prehrambene navike s ciljem prevencije KV bolesti. Kod djece s prirođenim srčanim greškama često je prisutna pothranjenost koja može uzrokovati komplikacije: srčano popuštanje, slabokrvnost, sklonosti infekcijama. Teže srčane greške, ukoliko se pravovremeno ne korigiraju, mogu dovesti do pothranjenosti djeteta zbog manjka apetita, zamora djeteta prilikom hranjenja. Takvoj djeci treba davati često manje obroke.

Treba im osigurati multidisciplinarni tim stručnjaka koji uključuje pedijatre, kardiologe, nutricioniste, medicinske sestre, farmaceute i trebaju se kontrolirati u bolničkim centrima koji imaju centre za praćenje takvih bolesnika.  Često se prirođene srčane greške kirurški korigiraju već u ranoj životnoj dobi kako bi se djetetu omogućio normalan rast i razvoj.

Kod djece s dokazanom obiteljskom hiperkolesterolemijom povećan je rizik ranog razvoja ateroskleroze i nastanka koronarne bolesti. Taj poremećaj treba što ranije otkriti i liječiti, a roditeljima dati preporuke o prehrani djeteta. Najzdraviji je mediteranski tip prehrane uz prilagodbu prema dobi djeteta.

Kod djece, kao i kod odraslih, savjetovanje o prehrani treba biti individualizirano ovisno o srčanoj bolesti, dobi djeteta, rizičnim čimbenicima  i treba uključiti roditelje.

U ovim preporukama navedene su pojedine specifične skupine kojima trebaju prilagođeni programi prehrane. Međutim, važni su i nacionalni programi i  provođenje odgovarajućih propisa na nivou država u promicanju zdravih prehrambenih navika cijele populacije. U tu svrhu mogu poslužiti edukativni programi u obrazovnim ustanovama, osigurati zdrave obroke u obrazovnim, odgojnim i radnim sredinama, povećati poreze na nezdrave namirnice i pića, te smanjiti oglašavanje istih.