Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim bolestima, pa tako i kod kroničnog srčanog popuštanja. Osobito su pod većim rizikom osobe starije životne dobi. Nastaje uslijed neravnoteže energetskog unosa i potrošnje energije u organizmu.

Često osobe s kroničnim srčanim popuštanjem unose znatno manje kalorija putem hrane, ali također smanjena je i apsorpcija hranjivih sastojaka u crijevima zbog često prisutnog edema crijevne stijenke u tih bolesnika. Osim ovih uzroka uočen je poremećaj ravnoteže kataboličkih i anaboličkih procesa u organizmu, imunološkog i endokrinog sustava, aktivirana je osovina renina, angiotenzina i aldosterona što može dovesti do pojačane razgradnje bjelančevina u mišićima. Kod bolesnika sa srčanim popuštanjem i kaheksijom nailazimo na povišenu razinu upalnih citokina (TNF-α, Il-1, IL-6). Visoka razina TNF-α može biti kardiotoksična. Uslijed endokrinih promjena kod bolesnika sa srčanim popuštanjem i kaheksijom povišene su vrijednosti leptina, adiponektina, kortizola, hormona rasta, adrenalina, noradrenalina.

U kaheksiji je najočitiji gubitak tjelesne mase koji primarno zahvaća skeletne mišiće. Propadanjem mišićne mase gubi se snaga i funkcija mišića što zovemo sarkopenija. Dominantan simptom koji bolesnici osjećaju je umor. U kaheksiji kod bolesnika sa srčanim popuštanjem dolazi i do propadanja srčanog mišića. Kaheksija osim mišićnog tkiva zahvaća i koštano i masno tkivo. Kod bolesnika sa srčanim popuštanjem i razvijenom kaheksijom možemo jasno utvrditi sljedeće antropometrijske varijable: smanjena tjelesna masa, smanjen indeks tjelesne mase, manji obujam struka i kukova, manji opseg nadlaktice, smanjen kožni nabor.

Ovo su jednostavna mjerenja kojima možemo postaviti dijagnozu kaheksije. U svrhu postavljanja dijagnoze i praćenja bolesti mjere se i biomarkeri u serumu: proteini sarkomere (aktin, miozin, troponin, tropomiozin), upalni citokini (TNF-α, Il-1, IL-6), hormoni (leptin, adiponektin). Koristimo i složenije dijagnostičke testove kad je to potrebno, a osobito u praćenju koštane i mišićne mase: denzitometrija, pletizmografija, kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonanca, ultrazvuk. Ovisno o općem stanju bolesnika i njegovim mogućnostima, u svrhu funkcionalne procjene može se preporučiti ergometrija, odnosno test opterećenja. U tu svrhu se može preporučiti jednostavnija metoda mjerenja snage ručnog stiska.

U terapiji kaheksije bolesnika sa srčanim popuštanjem temelj je tjelesna aktivnost koja mora biti prilagođena mogućnostima bolesnika. Redovitim vježbanjem ograničava se daljnji gubitak mišićne snage. Inhibitori angiotenzin konvertirajućih receptora i blokatori beta receptora koji se inače koriste u liječenju srčanog popuštanja, imaju koristan učinak u sprječavanju gubitka mišićne mase, ali i u prevenciji kaheksije kod srčanog popuštanja. Primjenjuju se i odgovarajući dodaci prehrani (aminokiseline, vitamini). I dalje se istražuju lijekovi koji bi djelovali na sintezu i razgradnju bjelančevina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]