Srce
Sport i prirođene srčane greške
Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]
Koronarna bolest i demencija
Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]
Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio
5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]
Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio
prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]
Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio
Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]
Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio
U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]
Srce i proces starenja – 2. dio
Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]
Srce i proces starenja – 1. dio
Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]
Tetralogija fallot
Tetralogija Fallot je najčešća urođena srčana greška koja uzrokuje cijanozu. Javlja se u oko 10% svih prirođenih srčanih grešaka. Manifestira se kombinacijom četiri srčane anomalije: U bolesnika s tetralogijom Fallot ponekad su prisutne i druge anomalije, pa mogu biti pridružene: abnormalna distribucija koronarnog krvotoka, atrezija izlaznog dijela desne klijetke, desni luk aorte, otvoren ductus arteriosus […]
Šum na srcu – 2. dio
Druga skupina srčanih šumova su organski ili patološki šumovi koji nastaju kao posljedica bolesti srca, srčanih struktura. Oni su posljedica prirođene (prisutne su već kod rođenja) ili stečene (pojavljuju se tijekom života) srčane bolesti. Različite bolesti srca ili pojedinih njegovih struktura uzrokuju srčani šum: bolest srčanih zalistaka (suženje i/ili insuficijencija zalistaka) kao posljedica urođene srčane […]
Šum na srcu – 1. dio
Jedan od najčešćih razloga dolaska bolesnika na pregled kardiologu je nalaz šuma na srcu. Šum na srcu se otkriva auskultacijom srca stetoskopom tijekom liječničkog pregleda. Bolesnici sa „šumom na srcu“ većinom dolaze zabrinuti s mišlju da se radi o ozbiljnom srčanom oboljenju. Srce se anatomski dijeli u četiri šupljine: dvije klijetke i dvije pretklijetke. Venska […]
Svjetski dan srca, 29.rujan 2022. – 2. dio
Tijekom različitih aktivnosti za vrijeme Svjetskog dana srca nastoji se ljudima ukazati na sve navedene rizične čimbenike, da odu na mjerenje arterijskog tlaka, masnoća i šećera u krvi, tjelesne težine kako bi se na vrijeme ustanovila moguća odstupanja, te da ih se poduči u usvajanju zdravih životnih navika koje se tiču prehrane, tjelesne aktivnosti, prestanka […]