Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje.

Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih s teškim BSZ, a koji nemaju razvijene simptome bolesti, kako bi se donijela najoptimalnija odluka o korektivnom zahvata oboljelog srčanog zaliska. Često se postavljaju sljedeća pitanja pri donošenju odgovarajućih daljnjih terapijskih postupaka i praćenja bolesnika: treba procijeniti težinu BSZ i odrediti uzrok oštećenja srčanih zalistaka, ustanoviti postojanja simptoma bolesti, da li kod bolesnika bez simptoma treba odgoditi kiruršku intervenciju teške bolesti zalistaka, da li očekivana korist kirurške intervencije premašuje njezin rizik, te koja je je najoptimalnija kirurška intervencija za bolesnika (zamjena zalistaka mehaničkim ili biološkim, djelomična korekcija, kateterska intervencija na zaliscima), koje su bolesnikove želje o daljnjem liječenju, postojanje pridruženih bolesti.

Kod svakog bolesnika s bolešću srčanih zalistaka potrebno je utvrditi postojanje simptoma bolesti, te procijeniti progresiju bolesti. Ukoliko se pojave simptomi ili se postojeći pogoršaju, neophodna je žurna evaluacija bolesti i donošenje odluke o kirurškoj intervenciji na srčanim zaliscima.

Ultrazvuk srca je najvažnija pretraga kojom pratimo promjene na srčanim zaliscima, te ostale srčane strukture i funkciju srca. Osim ultrazvuka obavljaju se i dodatne pretrage:

  • Ergometrija (test opterećenja) – njezina svrha je razotkrivanje simptoma bolesti kod onih bolesnika koji ne osjećaju subjektivne tegobe. Također se njome određuje stupanj tjelesnog opterećenja kojem se bolesnik smije izložiti bez većeg rizika (to je važno kod sportskih aktivnosti), odnosno pomaže u procjeni funkcionalne sposobnosti bolesnika. Ovaj test je kontraindiciran kod bolesnika sa suženjem aortnog zaliska sa simptomima bolesti.
  • Stres ehokardiografija- može pružiti dodatne informacije o povezanosti simptoma i BSZ.
  • Magnetska rezonanca srca je potreba osobito u slučajevima nejasnih prikaza struktura srca ultrazvukom. Ona služi u procjeni težine oštećenja srčanih zalistaka, procjeni volumena i funkcije klijetki, jasno prikazuje abnormalnosti uzlazne aorte, fibrozu srčanog mišića.
  • Kompjuterizirana tomografija srca može dati dodatne informacije o težini oštećenja srčanih zalistaka, precizno određuje mjesto kalcifikata na zaliscima, te daje potrebne informacije za planiranje kirurškog zahvata, prikazuje precizno promjene grudne aorte.
  • B tip natriuretskog peptida određuje se u serumu krvi jer je on povezan sa srčanom funkcijom i ima prognostičku vrijednost, osobito u slučajevima suženja aortnog zaliska i mitralne insuficijencije. On je važan u dodatnoj procjeni rizika kod bolesnika bez simptoma bolesti.
  • Koronarna angiografija je invazivna pretraga kojom se snimaju koronarne arterije srca kako bi se ustanovilo da li bolesnik ima koronarnu bolest prije planiranog operativnog zahvata na srčanim zaliscima. Ukoliko se ona ustanovi, tada se istovremeno uz kiruršku intervenciju na zaliscima obavlja i aortokoronarno premoštenje ili implantira stent u suženu arteriju.
  • Kateterizacija srca je također invazivna metoda koja se obavlja kod nekih bolesnika u svrhu hemodinamskih mjerenja.

Kod svakog bolesnika s bolešću zalistaka treba ustanoviti i pridružene druge bolesti (periferna arterijska bolest, poremećaj bubrežne i/ili jetrene funkcije, kronična opstruktivna bolest pluća, kognitivna oštećenja starijih bolesnika) koje mogu utjecati na prognozu bolesti, te utječu na izbor dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

U donošenju odluka o pojedinim intervencijama na zaliscima važna je procjena operativnog rizika. Operacija srčanih zalistaka može se sastojati od zamjene zaliska umjetnim zaliskom (mehanički ili biološki), a kod visokorizičnih se obavljaju različiti minimalno invazivni postupci.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubrezi

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Možete li mi očitati EKG?

Zglob

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Molim Vas da mi očitate nalaz EKG-a

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]