Srce
Soli s malo natrija sprječavaju srčane i moždane udare
Najnovija istraživanja potvrđuju da prekomjeran unos soli uzrokuje oko 1.6 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine. Četiri od pet ovih smrtnih slučajeva događaju se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a gotovo polovica umrlih su mlađi od 70 godina. U većini zemalja, prema dostupnim podacima, dnevni unos soli daleko je iznad gornje granice od […]
Post-covid sindrom u kardiološkoj praksi -prema preporukama europskog kardiološkog društva
Nakon akutne faze COVID-19 bolesti liječenje i praćenje bolesnika nije završeno. I do 7 mjeseci nakon akutne COVID-19 bolesti mogu biti prisutni sljedeći simptomi: otežano disanje, kašalj, stezanje u grudima, promijenjeni ili gubitak okusa i mirisa, umor, bolovi u mišićima, poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena, glavobolja, poremećaji pažnje i kognitivnih funkcija, neurološki poremećaji, psihički simptomi […]
Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva
Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]
Svjetski dan srca
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna. Prvi put je obilježen 2000. godine, a na poticaj Svjetske federacije za srce. Svjetski dan srca je osnovan u nastojanju da se podigne svijest javnosti o kardiovaskularnim bolestima, kardiovaskularnoj prevenciji i njihovom globalnom utjecaju. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Godišnje 18,6 […]
Mokraćna kiselina i kardiovaskularne bolesti
Mokraćna kiselina je produkt metabolizma purina. 2/3 mokraćne kiseline se izlučuje bubrezima, a 1/3 putem crijeva. Povišena koncentracija mokraćne kiseline u serumu ili hiperuricemija je koncentracija mokraćne kiseline > 6mg/dl (>356umol/l) kod žena i > 7 mg/dl (>416 umol/l) kod muškaraca. Ona nastaje u slučajevima povećane proizvodnje mokraćne kiseline u organizmu ili smanjenog izlučivanja mokraćne […]
Angina pektoris- 1. Dio
Angina pektoris je bol ili nelagoda u grudima. Javlja se kao simptom bolesti koronarnih arterija. Nastaje kao posljedica ishemije miokarda (srčanog mišića), odnosno zahvaćeni dio srca ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Međutim, slični simptomi se javljaju i kod drugih srčanih i vaskularnih bolesti kao što su disekcija grudne aorte, plućna embolija, akutni perikarditis, a […]
Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule
Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]
Amiloidoza srca
Amiloidoza je bolest patološkog nakupljanja bjelančevina amiloida u izvanstaničnom prostoru. Amiloid se nakuplja u različitim tkivima i organima. Razlikuje se nekoliko vrsta amiloidoze: SISTEMSKA : primarna, sekundarna (u sklopu zaraznih, upalnih ili zloćudnih bolesti), obiteljska LOKALIZIRANA (na primjer kod dijabetičara tip 2 može biti zahvaćena gušterača) MJEŠOVIT oblik (na primjer kod bolesnika na kroničnoj dijalizi) […]
COVID-19 i visoki krvni tlak
Pacijenti koji imaju povišen krvni tlak, trebali bi se dodatno pripaziti i prikladno se zaštititi tijekom ove aktualne pandemije koronavirusa (COVID-19). Razlog za to je što su prva istraživanja pokazala kako će ljudi s hipertenzijom vjerojatnije: • lakše oboljeti od COVID-19 • imati teže simptome • češće preminuti od ove infekcije Rizici visokog krvnog tlaka […]
Prirođene srčane bolesti kod odraslih i tjelesna aktivnost
Tjelesna aktivnost je važan čimbenik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se minimalno 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Kod većine bolesnika s prirođenom srčanom bolešću tjelesna aktivnost je sigurna. U slučajevima već prisutne kardiovaskularne bolesti, pa tako i one koja je prirođena, intenzivna tjelesna aktivnost, osobito […]
Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 2. dio
PRILAGODBA PUTOVANJA BOLESNIKA SA SRČANIM ZATAJENJEM Putovanje avionom Bolesnici sa stabilnom kliničkom slikom većinom dobro podnose putovanje avionom. Postoji veći rizik duboke venske tromboze i plućne embolije prilikom duljih letova, pa takvim bolesnicima treba preporučiti odgovarajuću antiagregacijsku/antikoagulantnu terapiju. Promjena klime Hladnija klima povećava potrebu srca za kisikom što može dovesti do pogoršanja simptoma, osobito bolesnika […]
Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 1.dio
Europsko kardiološko društvo dalo je preporuke pacijentima sa srčanim zatajenjem na koji način mogu poboljšati svoje stanje i time postići bolju kvalitetu života, smanjiti broj hospitalizacija i rizik od smrti. Preporuke su usmjerene na prehranu, tjelesnu aktivnost, terapiju, psihološku podršku, spavanje. Tri su osnovna koncepta vlastite skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem: održavanje (na primjer zdrava […]