Povezanost fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Porastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni (KV) čimbenici rizika. Bolesnici koji istovremeno boluju od fibrilacije atrija i demencije često imaju prisutne i KV čimbenike rizika. Ti bolesnici imaju i veći mortalitet.

Fibrilacija atrija, arterijska hipertenzija, dislipidemija, pušenje cigareta, pretilost i koronarna bolest su kardiovaskularni čimbenici rizika povezanih s demencijom. Fibrilacija atrija može uzrokovati cerebralnu tromboemboliju i cerebralnu hipoperfuziju što može biti uzrokom nastanka demencije. Nasljedni čimbenici, hipertenzivna vaskularna bolest, cerebralna mikrokrvarenja su također rizični čimbenici nastanka demencije kod bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija. Rizični čimbenici koji se preklapaju u nastanku fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija su: dob, šećerna bolest, zatajenje srca, pretilost, pušenje, sindrom opstruktivne apneje u snu, periferna arterijska bolest, nekontrolirana arterijska hipertenzija i nasljedni čimbenici. Nekoliko je pretpostavki povezanosti fibrilacije atrija i demencije, odnosno pada kognitivnih funkcija:

  1. Cerebralna hipoperfuzija

Dva su moguća mehanizma cerebralne hipoperfuzije kojima fibrilacija atrija doprinosi nastanku demencije: varijabilnost srčane frekvencije i smanjen minutni volumen srca.

  • Vaskularna upala

Demencija i fibrilacija atrija su upalna stanja i povezana su s patološkim remodeliranjem vaskularnog sustava. U nekim su istraživanjima ustanovljene kod bolesnika s demencijom povišene vrijednosti upalnih markera u krvi: CRP, interleukin-6. Upalni markeri su ujedno povezani i s fibrilacijom atrija.

  • Cerebralna bolest malih arterija

Fibrilacija atrija je čest uzrok nastanka cerebrovaskularnog inzulta. Međutim fibrilacija atrija je često dovodi i do manjih ishemijskih lezija mozga koje mogu proći bez simptoma, neopaženo od strane bolesnika i liječnika. Takve manje ishemijske moždane lezije se često otkriju slučajno snimanjem mozga magnetnom rezonancom. Otkriju se u oko 90% bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija. Povezane su s bolešću manjih moždanih arterija, te se češće kod tih bolesnika ustanovi demencija.

  • Atrofija mozga

Neka istraživanja povezuju fibrilaciju atrija s gubitkom volumena mozga i padom kognitivnih funkcija. Međutim nije još razjašnjen mehanizam kojim fibrilacija atrija može dovesti do gubitka moždanog volumena.

  • Zajednički čimbenici rizika između fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Kardiovaskularni čimbenici rizika : arterijska hipertenzija, pretilost, dislipidemija, šećerna bolest, prekomjerna konzumacija alkoholnih pića, poremećaji spavanja povećavaju rizik nastanka fibrilacije atrija i demencije.

Antikoagulantna terapija koja se koristi u prevenciji cerebrovaskularnog inzulta kod bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija, može biti povezana i s manjim rizikom nastanka demencije. Antikoagulantna terapija smanjuje i rizik cerebralne hipoperfuzije. Terapija kontrole ritma u fibrilaciji atrija također smanjuje rizik nastanka cerebrovaskularnog inzulta i cerebralne hipoperfuzije što posljedično smanjuje rizik pada kognitivnih funkcija, odnosno demencije.

Statini (lijekovi za liječenje dislipidemija) smanjuju vaskularnu upalu što može biti pozitivan mehanizam prevencije demencije kod bolesnika sa fibrilacijom atrija. Međutim potrebna su daljnje istraživanja koja bi to potvrdila.

Smatra se da konverzija u sinus ritma kod bolesnika s fibrilacijom atrija lijekovima ili kateterskom ablacijom smanjuje rizik nastanka demencije. Također su potrebna daljnja istraživanja u tom području.

Tri su osnovne mjere prevencije demencije kod bolesnika s firilacijom atrija:

  1. Antikoagulantna terapija koja se koristi u prevenciji cerebrovaskularnog inzulta
  2. Kontrola ritma i simptoma
  3. Što bolja kontrola i liječenje pridruženih kardiovaskularnih bolesti i drugih pridruženih bolesti.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika