Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule

Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada i kardiovaskularni ishodi često lošiji.

Arterijska hipertenzija i aortna stenoza utječu na remodeliranje lijeve srčane klijetke i reduciraju njezinu funkciju. Nastaje hipertrofija lijeve klijetke uz fibrozu srčanog mišića što povećava rizik nastanka zatajenja srca i mortaliteta. Bolesnici koji imaju prisutne obje bolesti ranije razviju simptome: osjećaj kratkoće daha, zaduhe, pritiska u grudima. Prema europskim smjernicama liječenja valvularne bolesti, kod bolesnika s aortnom stenozom i arterijskom hipertenzijom preporučuju se češće kardiološke kontrole, što ranije uvesti odgovarajuću terapiju uz dobru kontrolu arterijskog tlaka, ali uz izbjegavanje nastanka hipotenzije. Rizik hipotenzije se povećava kod bolesnika s razvijenim simptomima, bolesnika s teškom aortnom stenozom i reduciranom sistoličkom funkcijom lijeve klijetke srca. Prema smjernicama antihipertenzivna terapija se treba uvesti svim bolesnicima s aortnom stenozom čiji je arterijski tlak ≥ 140/90mmHg, a kod bolesnika starijih od 80 godina kad je arterijski tlak ≥ 160/90mmHg. Smjernice preporučuju inhibitore renin-angiotenzin-aldosteron sustava (RAAS inhibitori) kao prvu liniju liječenja arterijske hipertenzije uz prisutnu aortnu stenozu. Treba početi s niskom dozom antihipertenziva uz opreznu titraciju doze do postizanja ciljnog arterijskog tlaka ispod 140/90mmHg, ali iznad 120/70mmHg. Uz redovite ambulantne i kućne kontrole arterijskog tlaka, potrebno je obaviti i kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka kroz 24h. RAAS inhibitori dovode do boljih kardiovaskularnih ishoda, smanjuju hipertrofiju lijeve srčane klijetke i imaju povoljan učinak na funkciju lijeve klijetke. U slučaju da se ne postignu ciljne vrijednosti arterijskog tlaka, dodaju se lijekovi drugih skupina antihipertenziva. Beta blokatori imaju prednost pred ostalim lijekovima u slučajevima istovremeno prisutne koronarne bolesti, srčanih aritmija, zatajenja srca. U prvoj liniji liječenja treba izbjegavati vazodilatatore (nitrati, blokatori kalcijevih kanala), a diuretike treba primjenjivati oprezno uz pažljivu titraciju doze kako ne bi uzrokovali značajan pad volumena krvi. Kod bolesnika koji su razvili uz aortnu stenozu i dilataciju uzlazne aorte (to je osobito čest slučaj kod bolesnika s prirođenom bikuspidnom aortnom valvulom), dobru kontrolu arterijskog tlaka treba postići kombinacijom RAAS inhibitora i beta blokatora.

Veoma je važno postići dobru regulaciju arterijskog tlaka kod svih bolesnika kod kojih se planira operativno ili transkatetersko liječenje aortne stenoze, odnosno implantacija aortne valvule. Perioperativno je također važna dobra arterijskog tlaka jer se time značajno poboljšava prognoza bolesnika i smanjuje se perioperativni mortalitet. U liječenju arterijske hipertenzije tijekom operacije i nakon oporavka  također se daje prednost RAAS inhibitorima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?