Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

  • OPTIMALNO LIJEČENJE ARTERIJSKE HIPERTENZIJE (AH)

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća).

Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog tlaka. Ukoliko se unatoč optimalnoj terapiji ne postižu ciljne vrijednosti arterijskog tlaka, treba ustanoviti da li se radi o rezistentnoj arterijskog hipertenziji. Takvim bolesnicima se preporučuju invazivne metode liječenja ( renalna denervacija, a u fazi istraživanja je elektrostimulacijska terapija).

  • MJERE U CILJU POBOLJŠANJA KONTROLE AH

a) SMANJENJE KOMPLEKSNIH OBLIKA TERAPIJE AH

Bolja ustrajnost u liječenju postiže se uzimanjem što manjeg broja tableta tijekom dana. U liječenju AH preporuka je davanje tableta u fiksnim kombinacijama dva ili više lijekova u jednoj tableti. Takvim režimom uzimanja lijekova, osobito jednom tabletom jednom dnevnom postiže se znatno bolja suradnja bolesnika i ustrajnost u liječenju AH.

Također je važna i što bolja suradnja između liječnika i bolesnika. Liječnik treba bolesniku dati informacije o AH, o važnosti liječenja i postizanju ciljnog arterijskog tlaka, primjeni zdravih životnih navika.

b) UKLONITI TERAPIJSKU INERCIJU

Terapijska inercija je pojam koji označava zatajivanje liječnika u pravovremenoj adekvatnoj terapiji AH i korekciji terapije prema aktualnim smjernicama liječenja AH. Kako bi se izbjegla terapijska inercija potrebno je dogovoriti češće kontrole, konzultacije, mjerenja AT i bolesniku dati što jednostavnije upute, ali važna je i kontinuirana edukacija liječnika uz praćenje aktualnih smjernica.

c) PRIMJENA RAZLIČITIH TEHNOLOŠKIH PLATFORMI U CILJU ŠTO BOLJE KONTROLE ARTERIJSKOG TLAKA: DIGITALNO ZDRAVLJE

Digitalno zdravlje je pojam koji označava uvođenje informatičkih i komunikacijskih tehnologija u cilju unaprjeđenja zdravlja. Dijeli se u mZdravlje i telemedicinu. MZdravlje uključuje pametne telefone i računala s ciljem davanja zdravstvenih informacija, usluga. Telemedicina se koristi u svrhu pribavljanja i obrade informacija o bolesniku koji se prenose liječniku internetskom vezom. U oba slučaja se informacije obrađuju, a zaključke i preporuke dostavljamo bolesniku. Putem ovih platformi često se šalju bolesniku i edukativni materijali. Telemedicina se danas često koristi u monitoringu arterijskog tlaka. Ovim načinom informacije se brže izmjenjuju i postiže se bolje upravljanje arterijskom hipertenzijom.

U zaključku treba istaći da bolesnika treba aktivno uključiti u svoje liječenje, te zajedno sa svojim liječnikom treba sudjelovati u liječenju AH. Važno je koristiti sve mogućnosti da bolesnik u svom liječenju bude ustrajan, ali i da liječnik pravovremeno korigira terapiju u slučaju pojave nuspojava, nepostizanju optimalnih vrijednosti AT, treba pratiti moguće komplikacije bolesti, ali i terapiju korigirati u slučaju interakcije lijekova zbog drugih komorbiditeta. U dijagnostici i liječenju AH treba primjenjivati personalizirani pristup uz primjenu aktualnih smjernica stručnih društava u upravljanju arterijskom hipertenzijjom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Farmakoterapija

Shizofernije i terapija

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Interakcije

Terapija i interakcije

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]