Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je važna kontrola arterijskog tlaka u kućnim uvjetima, a kod nekih bolesnika se preporučuje i kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka 24 sata ukoliko bolesnik tolerira takvo mjerenje. Kod sumnje na sekundarni uzrok arterijske hipertenzije u starijoj dobi treba medicinskim pretragama isključiti renovaskularnu arterijsku hipertenziju, sindrom opstruktivne apneje u spavanju, kroničnu bubrežnu bolest, bolest štitnjače. U starijoj dobi zbog uzimanja nekih lijekova također se može pojaviti arterijska hipertenzija: nesteroidni prtuupalni lijekovi, kortikosteroidi, nosni dekongestivi, hormonalna nadomjesna terapija.

Prije uvođenja antihipertenzivne terapije kod starijih osoba važno je procijeniti stupanj krhkosti organizma, sklonost ortostatskoj hipotenziji, utvrditi komorbiditete, osobito da li boluje od Parkinsonove bolesti, šećerne bolesti, kronične bubrežne bolesti, bolesti štitnjače, srčanog zatajenja, aortne stenoze. Također je važno znati sve lijekove koje bolesnik uzima. Važan je individualni pristup liječenju arterijske hipertenzije starijih bolesnika kako bismo izabrali najbolji oblik liječenja s optimalnim učinkom uz smanjenje mogućnosti pojave neželjenih učinaka i nuspojava.

U terapiji arterijske hipertenzije starijih osoba važno je uzeti i stupanj krhkosti organizma. U osoba s procijenjenim jednim od prva 3 stupnja krhkosti (imaju očuvan funkcionalni status) cilj liječenja arterijske hipertenzije je isti kao i u mlađih. Osobe koje spadaju u 4. i 5. stupanj krhkosti (starije osobe s padom funkcija uz još očuvanu samostalnost u obavljanju dnevnih aktivnosti) treba prilagoditi antihipertenzivnu terapiju prisutnim komorbiditetima. Osobe koje su u višim stupnjevima krhkosti označavaju starije osobe s gubitkom funkcionalnih sposobnosti, nemaju samostalnost u obavljanju dnevnih aktivnosti, imaju prisutno više komorbiditeta ili težu demenciju ili su u potpunosti ovisni o tuđoj pomoći i većina ih je starija od 85 godina. Kod ovih bolesnika je najvažniji cilj liječenja ukloniti simptome bolesti, povećati kvalitetu života. Pri tome je važan mltidisciplinarni pristup liječenju. Sistolički tlak ne smije biti niži od 130 mmHg kako bi se izbjegla ortostatska hipotenzija.

Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva arterijski tlak u starijoj dobi iznad 80 godina i onih s određenim stupnjem krhkosti treba održavati 130-140/80-90 mmHg ukoliko ovakav tlak bolesnik dobro podnosi. Kod njih, ukoliko se dijagnosticira arterijska hipertenzija, preporučuje se započeti terapiju s jednim antihipertenzivnim lijekom i to iz skupine blokatora kalcijevih kanala ili tiazidskih diuretika ili inhibiotora angiotenzin konvertirajućeg enzima.

U starijoj dobi je i ustrajnost uzimanja terapije često smanjena iz više razloga: česta pojava nuspojava na terapiju zbog čega bolesnik odustaje od liječenja, otežano uzimanje lijekova, teža dostupnost liječnika radi konzultacija, otežan pristup ljekarni, zaboravljivost, demencija bolesnika. Stoga je važna što bolja dostupnost liječnika i ljekarnika takvim bolesnicima, češće kontrole njihovog zdravstvenog stanja i uzimanja terapije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Arterijski tlak

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Arterijski tlak

Ergometrija

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]