Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci sekundarne AH-e mogu biti bolesti bubrega, feokromocitom, Cushingov sy., miksedem, hipertireoza, koarktacija aorte, prim. aldosteronizam, alkohol, simpatikometici, oralni kontraceptivi, glukokortikoidi, mineralokortikoidi, nesteroidni antireumatici, eritropoetin, cikosporin. U početku je bolest asimptomatska. S napredovanjem bolesti javljaju se simtpomi kao što su vrtoglavica, glavobolja, epistaksa.

Dugotrajna AH dovodi do oštećenja ciljnih organa: kardiovaskularnog sustava, mozga, bubrega. AH je glavni je uzročnik prerane smrti od infarkta miokarda, srčanog zatajenja i moždanog udara, a značajno pridonosi riziku nastanka fibrilacije atrija, kronične bubrežne bolesti, padu kognitivne funkcije i bolesti perifernih arterija. Dijagnozu postavljamo mjerenjem arterijskog tlaka (AT), anamnezom, fizikalnim pregledom i dijagnostičkim pretragama. Za mjerenje tlaka preporučuje se MATS (mjerenje AT-a samomjeračem kod kuće) i KMAT (kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka). Anamnestički saznajemo o trajanju i vrijednostima AT-a, o pridruženim bolestima (dijabetes, dislipidemija, giht), o simptomima koji ukazuju na bolest koronarnih arterija, o navikama pacijenta (pušenje, konzumacija alkohola i lijekova koji mogu povisiti tlak), o tjelesnoj aktivnosti te bolestima u obitelji. Ako saznajemo za atake znojenja, straha, glavobolje, palpitacija, trebamo posumnjati na feokromocitom, a kod mišićne slabosti i grčeva na aldosteronizam. Auskultacijom možemo čuti šumove nad karotidama i nad renalnim arterijama. Palpacijom abdomena kod policistoze nalazimo povećane bubrege. Palpacijom pulsa kod mlađih ljudi možemo posumnjati na koarktaciju aorte, a kod starijih na aterosklerotke promjene.

Rutinski nalazi u obradi AH-e su kompletna krvna slika, GUK, ureja, kreatinin, lipidogram, urati, kalij, urin, proteinurija, mikroalbuminurija, EKG, RTG srca i pluća, UZV srca, Doppler karotida, fundus. Kod sumnje na sekundarnu AT-u treba učiniti renin, aldosteron, kortizol, kateholamine, TSH, UZV bubrega, nadbubrežnih žlijezda, CT, MR, angiografiju. KMAT preporučujemo kod sumnje na hipertenziju „bijelog ogrtača“ (visok

AT u ordinaciji bez asimptomatskog oštećenja ciljnih organa u osoba s inače malim KV rizikom), sumnja na maskirnu hipertenziju (ako pacijent ima normalne vrijednosti AT-a, a visoki KV rizik), kod značajnih razlika između vrijednosti izmjerenog kućnog tlaka i ordinacijskog, kod dijabetičara, kod sleep apnea sindroma, kod procjene dipping statusa i sumnje na nokturnu hipertenziju, kod ortostatske hipotenzije, kod izrazito varijabilnih vrijednosti AT-a, ako je AH rezistentna na uvedenu terapiju, kod kroničnih bubrežnih bolesti, kod hipertenzije u trudnoći, kod sumnje na eklampsiju.

KMAT pokazuje prosječne 24-satne vrijednosti AT-a, otkriva hipertenziju „bijelog ogrtača“, maskirnu hipertenziju, varijabilnost AT-a, učinak liječenja hipertenzije, prosječni dnevni i noćni sistolički i dijastolički AT, maksimalne i minimalne dnevne i noćne vrijednosti AT-a, prosječnu dnevnu i noćnu frekvenciju srca, ukupnu vrijednost dnevnoga i noćnog AT-a iznad normale – UKIN za dan i za noć (%), dipping status, jutarnje skokove tlaka kada nastaje većina neželjenih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja. Prema dipping statusu pacijente dijelimo u 4 skupine:

1. Dipper – tijekom noći dolazi do pada krvnog tlaka od 10 do 20 % (normalan nalaz).
2. Non-dipper – pad noćnog sistoličkoga tlaka je manji od 10 %.
3. Extreme dipper – pad noćnog tlaka za više od 20 % 
4. Inverse dipper – porast noćnog tlaka

 Ove zadnje tri skupine ukazuju na oštećenje ciljnih organa i povišeni KV rizik.

Liječenje

Smjernice ESH/ECS su da se dijagnostika i liječenje AH-e uskladi prema ukupnom KV riziku. Liječenjem želimo postići ciljne vrijednosti AT- a < 140/90 mmHg. Ako postoji KV bolest, dijabetes ili bubrežna bolest ciljne vrijednosti su < 130/80 mmHg, odnosno <140/80. AH-u liječimo antihipertenzivima uz promjenu životnih navika. Prema smjernicama ESH-ESC, imamo 5 osnovnih skupina antihipertenziva: diuretici, b–blokatori, blokatori Ca-kanala, ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora. Navedene lijekove možemo davati kao monoterapiju ili u kombinacijama. Danas se sve više preferira davanje fiksnih kombinacija 2 ili 3 lijeka. Temelj liječenja čine fiksne kombinacije ACE inhibitora ili blokatora angiotenzinskih receptora s blokatorima kalcijskih kanala ili s diureticima, dok su ß-blokatori preporučeni samo u specifičnim indikacijama (koronarna bolest +AH).