Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih bolesnika nisu pravovremeno dijagnosticirani i liječeni ili ukoliko su liječeni, ne primaju terapiju u odgovarajućoj dozi i arterijski tlak im nije u granicama normale. AH je je najznačajniji promjenjivi čimbenik KV rizika koji se može prevenirati. Kako bismo AH što ranije dijagnosticirali i što bolje upravljali njezinim liječenjem u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, pred 2 godine održan je radni sastanak stručnjaka u području arterijske hipertenzije Europskog kardiološkog društva nakon kojeg su donesene pisane preporuke novih mogućnosti što boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom. Iznijet ću njihove sažete preporuke koje je objavio profesor Gianfranco Parati sa svojim suradnicima.

Cilj njihovog rada je da pruže mogućnosti što boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom koristeći najnovije medicinske tehnologije. Naglašavaju značajnost rane prevencije AH putem edukativnih programa mlađoj i odrasloj populaciji, korištenje dijagnostičkih metoda u cilju što ranijeg otkrivanja komplikacija AH, unaprjeđenje liječenja AH, korekciju loših životnih navika, uklanjanje prepreka koje dovode do slabe suradnje u liječenju bolesnika (ustrajnost u liječenju, inercije liječnika u korekciji terapije), primjena digitalnih tehnologija i telemonitoringa arterijskog tlaka, te boljeg upravljanja kardiovaskularnim bolestima. Zaključke ove radne skupine na čelu s prof. Parati koje bismo trebali primjenjivati u prevenciji i liječenju AH, možemo sažeti u nekoliko sljedećih točaka:

  • PREVENCIJA AH

    U cilju prevencije AH važna je edukacija, a s njom treba započeti u što ranijoj dobi. Što se ranije dijagnosticira AH i započne s liječenjem, to će biti manji rizik kasnijeg razvoja KV bolesti. Preporuka je da se AT mjeri već nakon 3.godine života. Debljina je važan čimbenik rizika nastanka AH, šećerne bolesti, dislipidemije i metaboličkog sindroma. Preporuka je da se javnozdravstvene politike usmjere na prevenciju i liječenje debljine. Populacijske mjere s ciljem KV prevencije, odnosno prevencije KV čimbenika rizika, a time i AH, trebaju uključivati politike Vlada pojedinih zemalja (zakoni, porezi), ponudu zdravih obroka i prehrambenih namirnica na javnim mjestima, osobito u predškolskim i školskim ustanovama, radnim mjestima, poticati djecu i odrasle na tjelesnu aktivnost, uključiti medije u kampanje KV prevencije i promicanje zdravih životnih navika, uvesti programe ranog otkrivanja KV čimbenika rizika. U primarnoj prevenciji veoma je važno što ranije otkrivanje KV čimbenika rizika i poduzimanje mjera da se stave pod kontrolu. Preventivne mjere trebaju biti što praktičnije, a edukativni materijali što dostupniji.

    • DIJAGNOZA AH

    AH često ne uzrokuje simptome dok se ne razviju komplikacije bolesti. Zato je važno što ranije postaviti dijagnozu AH. S tom svrhom treba primjenjivati programe probira, odnosno mjerenja AT kod odraslih kad god je to moguće. Mjerenja AT u ordinaciji mogu biti veća od uobičajenih mjerenja zbog straha od liječnika (učinak „bijelog ogrtača“), pa se preporučuje mjerenja AT kad je to moguće u kućnim uvjetima ili kontinuiranim mjeračima arterijskog tlaka.

    • PRIMJENA DIJAGNOSTIČKIH TEHNIKA U CILJU PROCJENE KONTROLE AH

    Zadnjih godina različiti dijagnostički postupci omogućavaju da se rano ustanove oštećenja organa kod osoba koje boluju od AH. Time se određuje daljnje liječenje bolesnika kojim treba spriječiti i funkcionalno oštećenje zahvaćenih organa, te spriječiti neželjene KV događaje. Korištenjem ultrazvuka srca, ultrazvuka karotidnih arterija, mjerenjem brzina pulsnog vala, AB indeksa, kognitivnih funkcija, krutosti arterijske stijenke, te različitih slikovnih snimki mozga, možemo ustanoviti rani razvoj ateroskleroze, srčanih, moždanih i bubrežnih promjena.

    Imate pitanje vezano za zdravlje?

    Konzultirajte se s našim stručnim timom.

    Povezane teme

    Arterijska hipertenzija

    Arterijska hipertenzija – koji je uzrok tome?

    Antihipertenzivna terapija

    Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

    Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

    Arterijska hipertenzija

    Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

    Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

    Arterijska hipertenzija

    Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

    Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

    Arterijska hipertenzija

    Arterijska hipertenzija

    Arterijska hipertenzija

    Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 1. dio

    Europsko kardiološko društvo je krajem prošle godine objavilo dokument: Sex Differences in Arterial Hypertension: Key Points (Spolne razlike u arterijskoj hipertenziji: ključne točke) u kojem se obrađuju spolne razlike u patofiziologiji i terapiji arterijske hipertenzije. Autori u tom tekstu ističu da je arterijska hipertenzija, a osobito povišen sistolički arterijski tlak i dalje glavni čimbenik rizika […]

    Iz iste kategorije

    Kardiologija

    Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

    Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

    Kardiologija

    Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

    Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

    Kardiologija

    Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

    Kardiologija

    Sport i prirođene srčane greške

    Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

    Kardiologija

    Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

    5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

    Kardiologija

    Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

    prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

    Kardiologija

    Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

    Kardiologija

    Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

    Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]