Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces ateroskleroze. U 90% hipertoničara starije životne dobi iznad 70 godina dijagnosticira se izolirana sistolička hipertenzija.

Drugi problem kod starijih osoba je česta pojava ortostatske hipotenzije koja označava pad arterijskog tlaka veći od 20/10mmHg prilikom zauzimanja uspravnog položaja tijela. Ona može dovesti do vrtoglavice, omaglice, smetnji vida, zbunjenosti, pa i gubitka svijesti, a posljedično dolazi do padova, ozljeda, porasta ukupnog i kardiovaskularnog mortaliteta. Češće se javlja uslijed nedovoljnog unosa tekućine ili prilikom uzimanja nekih lijekova, osobito diuretika, vazodilatatora, psihotropnih lijekova.

Što su veće vrijednosti arterijskog tlaka kod hipertoničara to je veći kardiovaskularni i cerebrovaskularni rizik. Ukoliko se arterijska hipertenzija ne liječi u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi, povećava se rizik pada kognitivnih funkcija u starijoj dobi. Stariji bolesnici s arterijskom hipertenzijom kao i u mlađoj dobi trebaju usvojiti zdrave životne navike: održavati tjelesnu težinu u granicama normale, biti tjelesno aktivan, usvojiti mediteranski tip prehrane u smanjen unos soli, reducirati ili ukinuti konzumaciju alkoholnih pića, ne pušiti.

U liječenju arterijske hipertenzije u starijoj dobi, osobito iznad 80-te godine života treba voditi brigu o nekoliko čimbenika: pojava ortostatske hipotenzije, istovremeno uzimanje više lijekova (polifarmacija), prisustvo više bolesti (komorbiditeti), smanjena dosljednost uzimanja medikamentozne terapije (adherencija), prisutan određeni stupanj krhkosti organizma. Sve se više piše o krhkosti starijih osoba. Krhkost organizma označava smanjenu sposobnost organizma da odgovori na različite stresne čimbenike te povećanu sklonost organizma neželjenim događajima. Krhkost je posljedica smanjenja funkcioniranja organa i organskih sustava. Često se zamjenjuje s normalnim starenjem organizma. To je stanje koje uključuje pad fizičkog, kognitivnog, psihološkog i socijalnog funkcioniranja. Krhkost organizma je različita po svojoj težini kod pojedinih osoba, pa je važna procjena razine krhkosti koja se dijeli u 9 stupnjeva po svojoj težini:

  1. Stupanj – osobe u izvrsnoj kondiciji
  2. Stupanj – osobe u dobroj kondiciji bez akutnih simptoma bolesti
  3. Stupanj – osobe koje dobro kontroliraju pojavu zdravstvenog problema
  4. Stupanj – vulnerabilne osobe (ograničeno su aktivni, ali neovisni)
  5. Stupanj – blaža krhkost (usporeni, u nekim aktivnostima im je potrebna pomoć)
  6. Stupanj – srednja krhkost (trebaju pomoć u obavljanju vanjskih aktivnosti i kupanju)
  7. Stupanj – teža krhkost (ovisni su o tuđoj pomoći u svim aktivnostima)
  8. Stupanj – vrlo teška krhkost (potpuno su ovisni o drugima, pri kraju su života)
  9. Stupanj – terminalno bolesni (ne moraju biti vidljivo krhki, ali očekivano trajanje života im je kraće od 6 mjeseci)

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Krvarenje iz nosa

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Arterijski tlak

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Arterijski tlak

Glavobolje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]