Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces ateroskleroze. U 90% hipertoničara starije životne dobi iznad 70 godina dijagnosticira se izolirana sistolička hipertenzija.

Drugi problem kod starijih osoba je česta pojava ortostatske hipotenzije koja označava pad arterijskog tlaka veći od 20/10mmHg prilikom zauzimanja uspravnog položaja tijela. Ona može dovesti do vrtoglavice, omaglice, smetnji vida, zbunjenosti, pa i gubitka svijesti, a posljedično dolazi do padova, ozljeda, porasta ukupnog i kardiovaskularnog mortaliteta. Češće se javlja uslijed nedovoljnog unosa tekućine ili prilikom uzimanja nekih lijekova, osobito diuretika, vazodilatatora, psihotropnih lijekova.

Što su veće vrijednosti arterijskog tlaka kod hipertoničara to je veći kardiovaskularni i cerebrovaskularni rizik. Ukoliko se arterijska hipertenzija ne liječi u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi, povećava se rizik pada kognitivnih funkcija u starijoj dobi. Stariji bolesnici s arterijskom hipertenzijom kao i u mlađoj dobi trebaju usvojiti zdrave životne navike: održavati tjelesnu težinu u granicama normale, biti tjelesno aktivan, usvojiti mediteranski tip prehrane u smanjen unos soli, reducirati ili ukinuti konzumaciju alkoholnih pića, ne pušiti.

U liječenju arterijske hipertenzije u starijoj dobi, osobito iznad 80-te godine života treba voditi brigu o nekoliko čimbenika: pojava ortostatske hipotenzije, istovremeno uzimanje više lijekova (polifarmacija), prisustvo više bolesti (komorbiditeti), smanjena dosljednost uzimanja medikamentozne terapije (adherencija), prisutan određeni stupanj krhkosti organizma. Sve se više piše o krhkosti starijih osoba. Krhkost organizma označava smanjenu sposobnost organizma da odgovori na različite stresne čimbenike te povećanu sklonost organizma neželjenim događajima. Krhkost je posljedica smanjenja funkcioniranja organa i organskih sustava. Često se zamjenjuje s normalnim starenjem organizma. To je stanje koje uključuje pad fizičkog, kognitivnog, psihološkog i socijalnog funkcioniranja. Krhkost organizma je različita po svojoj težini kod pojedinih osoba, pa je važna procjena razine krhkosti koja se dijeli u 9 stupnjeva po svojoj težini:

  1. Stupanj – osobe u izvrsnoj kondiciji
  2. Stupanj – osobe u dobroj kondiciji bez akutnih simptoma bolesti
  3. Stupanj – osobe koje dobro kontroliraju pojavu zdravstvenog problema
  4. Stupanj – vulnerabilne osobe (ograničeno su aktivni, ali neovisni)
  5. Stupanj – blaža krhkost (usporeni, u nekim aktivnostima im je potrebna pomoć)
  6. Stupanj – srednja krhkost (trebaju pomoć u obavljanju vanjskih aktivnosti i kupanju)
  7. Stupanj – teža krhkost (ovisni su o tuđoj pomoći u svim aktivnostima)
  8. Stupanj – vrlo teška krhkost (potpuno su ovisni o drugima, pri kraju su života)
  9. Stupanj – terminalno bolesni (ne moraju biti vidljivo krhki, ali očekivano trajanje života im je kraće od 6 mjeseci)

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Arterijski tlak

Bisoprolol

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Dijabetes

Vrijednosti glukoze i krvnog tlaka

Srce

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]