Bisoprolol

Poštovani
Naime zbog visokog krvnog tlaka 150/90 i sinusne tahikardije (120 otkucaja u min) najvjerojatnije uzrukovane stresom internist mi je prepisao 2.5 mg (1 tabletu svako jutro) Bisoprolola. Mene zanima dali bi bila neka interakcija između njega i Lekadola (paracetamola) te malo sam skeptican zbog tih tableta da ih pocnem koristiti jer sam svasta procitao po forumima i slicno da te tablete nisu primjerene za djecu i adolescente, pitam pošto ja imam 20 godina pa bih cijenio vaš savjet. Te takodjer u uputama piše da se 2.5 mg navedenog lijeka pije tjedan dana a meni nitko od lijecnika nije to napomenuo pa ako mi mozete i tu savjetovati bio bih veoma zahvalan jer sam bas u strahu od svega.
Lp

2.7.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Budući ste mladi, kod vas treba učiniti odgovarajuće medicinske pretrage kako bi se isključio bilo kakav organski uzrok povišenog arterijskog tlaka i ubrzanog pulsa. Ukoliko je internist te pretage učinio i zaključio da su promjene tlaka i pulsa uzrokovane stresom, javite se i svom obiteljskom liječniku da vam pruži psihoterapijsku podršku. Bisoprolol je lijek iz skupine beta blokatora koji ima učinak na sniženje tlaka i pulsa. Kad je potrebno, smiju ga uzimati i mlađe osobe. Ne morate se bojati interakcije s paracetamolom.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi, antidepresivi (duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster i kapsaicin […]

EF

UZV srca

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Bolest srčanih zalistaka

Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca

Bolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara: Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]