Arterijska hipertenzija – što napraviti?

poštovani,

Imam problem s visokim tlakom , ne znam šta napraviti.
ujutro kad izmjerim tlak , bude od 145-100 do 165-115
Tokom dana taj obično padne do 145- 95 (100)
Nosio sam Holtter , preporučili su mi tablete za tlak .
Pio sam co-perineva i triplixam , cca tjedana dana u više navrata svaki , ali mi nisu spustili taj tlak.
radio sam polisonografiju i utvrdili su mi da imam 15 prestanaka disanja po noći(apneja) , pa su mi preporučili uređaj za apneju , koji sam pokušao koristiti ali nisam se uspio priviknutti i nije mi se riješio problem.
Inače nemam drugih zdravstvenih problema ,
osim spondiloze 2-3 vratnog pršljena, već 30g., imam 60 g. Aktivan sam hodam , trčim ponekad, šećem psa .
Ne znam šta napraviti , ujutro mi treba 2 sata da dođem sebi .

Hvala,

17.11.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Arterijsku hipertenziju treba liječiti. Prvi navedeni lijek je dvojna kombinacija antihipertenziva, a drugi navedeni lijek je trojna i ujedno sadrži u sebi iste komponentne koje ima prvi navedeni lijek. Lijekovi su 2 različita proizvođača. Ukoliko nemate nuspojava na ove lijekove treba vam liječnik odrediti kombinaciju lijekova iz ove tri skupine lijekova (ACE inhibitor, tiazidski diuretik, blokator kalcijevih kanala) koja vama odgovara i u dozama da se postignu tlakovi između 120-130/70-80mmHg. Također, prema vrijednostima tlaka liječnik određuje režim uzimanja terapije jednom ili dva puta dnevno. Ukoliko se ovom kombinacijom ne postigne zadovoljavajuća kontrola tlaka, treba uvesti lijek iz 4. skupine antihipertenziva.
Sindrom prestanka disanja u snu, ako se ne liječi, povećava kardiovaskularni i cerebrovaskularni rizik. S neurologom ili pulmologom koji vam je preporučio masku i uređaj s pozitivnim tlakom, porazgovarajte o problemu nepodnošenja jer treba ustanoviti problem i riješiti ga. Možda je problem u vrsti maske ili u gornjim dišnim putevima. Korištenjem ovog uređaja osjećat ćete se mnogo bolje, u jutro ćete biti odmorni, danju manje pospani i što je najvažnije smanjit ćete rizik nastanka srčanih ili moždanih komplikacija.
Preporučujem da se javite kardiologu na pregled.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

EF

UZV srca

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?