Post-covid sindrom u kardiološkoj praksi -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Nakon akutne faze COVID-19 bolesti liječenje i praćenje bolesnika nije završeno.

I do 7 mjeseci nakon akutne COVID-19 bolesti mogu biti prisutni sljedeći simptomi:

otežano disanje, kašalj, stezanje u grudima, promijenjeni ili gubitak okusa i mirisa, umor, bolovi u mišićima, poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena, glavobolja, poremećaji pažnje i kognitivnih funkcija, neurološki poremećaji, psihički simptomi anksoznosti, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja.

Kontrolni pregled nakon 3 tjedna od početka bolesti indiciran je kod svih bolesnika s komorbiditetima (arterijska hipertenzija, šećerna bolest, kardiovaskularne li cerebrovaskularne bolesti, onkološke bolesti…) ili starijih bolesnika s blagim do umjerenim oblikom COVID-19. Kod svih bolesnika s teškom kliničkom slikom COVID-19 koja zahtijeva hospitalizaciju, klinički kontrolni pregled potreban je nakon 1 do maksimalno 3 tjedna od otpusta iz bolnice. Kod ovih bolesnika se preporučuje ehokardiografski pregled (procjena dijastoličke i sistoličke funkcije miokarda, dilatacije srčanih šupljina, perikardijalnih izljeva, plućne hipertenzije). Kod svih bolesnika s ustanovljenim srčanim poremećajima, ili ako javljaju srčane tegobe (npr.palpitacije, nelagodu u grudima) , treba napraviti 24-satni holter srca. U ranoj fazi post-COVID sindroma ergometrija se ne preporučuje. Kod bolesnika koji su imali povišene vrijednosti  NTpro-BNP-a, osobito uz simptome zaduhe, nelagode u grudima, edema, postavlja se sumnja na miokarditis, ali prava incidencija miokarditisa kod COVID-19 bolesnika nije poznata zbog nedostupnosti  MR srca u mnogim bolnicama. Uslijed oštećenja mikrovaskulature korona virusom može doći i do ishemije miokarda i porasta troponina.

U akutnoj fazi bolesti i post-COVID sindromu mogu se javiti različiti oblici poremećaja srčanog ritma. Srčane komplikacije su učestalije kod bolesnika koji već boluju od neke kardiovaskularne bolesti.

U liječenju kardiovaskularnih komplikacija COVID-19 bolesti pristupamo individualno, te koristimo različite skupine lijekova:

  1. Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACEi)-imaju kardioprotektivna i nefroprotektivna svojstva, antiaterogene učinke
  2. Selektivni beta-blokatori (nebivolol, bisoprolol, metoprolol sukcinat)
  3. Blokatori kalcijevih kanala-individualno procijeniti koju skupinu koristiti (ne preporučuju se kod zatajenja srca)
  4. U slučaju potrebe za upotrebom amiodarona ili dronedarona, prednost se daje dronedaronu
  5. Ranolazin, trimetazidin-korist u slučaju mikrovaskularne disfunkcije, a nitrate treba izbjegavati u slučajevima infekcije središnjeg živčanog sustava
  6. Statini se preporučuju nakon COVID-19 u cilju zaštite arterija od ateroskleroze

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]