Angina pektoris- 1. Dio

Angina pektoris je bol ili nelagoda u grudima. Javlja se kao simptom bolesti koronarnih arterija. Nastaje kao posljedica ishemije miokarda (srčanog mišića), odnosno zahvaćeni dio srca ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Međutim, slični simptomi se javljaju i kod drugih srčanih i vaskularnih bolesti kao što su disekcija grudne aorte, plućna embolija, akutni perikarditis, a često i u bolestima okolnih organa kao što su bolesti mišićnokoštanog sustava, bolesti želuca i jednjaka, bolesti žučnjaka, gušterače, pluća. Također se bol ili nelagoda u grudima može javiti i kod paničnih napada, depresivnih stanja.

 Akutna bol ili nelagoda u grudima zahtijeva akutno medicinsko zbrinjavanje. Može se javljati intermitentno ili kontinuirano, prolongirano. U slučajevima akutne boli uzrokovane koronarnom bolesti govorimo o akutnom koronarnom sindromu. Bol je tada u tipičnim slučajevima centralno smještena u grudnom košu, karaktera je pritiska, stezanja, osjećaja težine, boli, traje 15 do 20 minuta, pa i dulje. Nekad se širi u vrat, donju čeljust, ramena, ruke, leđa. Bol je ponekad praćena mučninom i povraćanjem U pojedinim slučajevima javlja se i otežano disanje, opća slabost, umor. Bol obično nastaje zbog fizičkog ili emocionalnog naprezanja, a prestaje odmaranjem i/ili upotrebom gliceriltrinitrata pod jezik. Prilikom disekcije stijenke grudne aorte bol je jakog intenziteta, u akutnom perikarditisu (upala srčane ovojnice) bol je oštra, najčešće locirana u sredini grudnog koša, ali može i u drugim dijelovima grudnog koša.

Angina pektoris se dijeli u tipičnu i atipičnu anginu i neanginalnu bol.

Tipična angina pektoris definirana je sa tri karakteristike:

  • nelagoda u grudnom košu (obično iza grudne kosti)
  • nastaje u tjelesnom naporu ili emocionalnom stresu
  • prestaje odmorom i/ili upotrebom nitrata (vazodilatatora) u roku od nekoliko minuta

Ukoliko su prisutne samo dvije od navedenih karakteristika, govorimo o atipičnoj angini pektoris, a u slučaju prisustva samo jedne karakteristike predlaže se izraz neanginalne boli u grudima.

Angina pektoris je većinom posljedica opstruktivne koronarne bolesti. Međutim, može se javiti i u slučajevima uredne prohodnosti velikih koronarnih arterija. Uzrok može biti u bolesti malih koronarnih arterija nedostupnih analizi angiografskih snimanja, spazma koronarnih arterija, stenoze aortne valvule, hipertrofičke kardiomiopatije, miokarditisa.

Patofiziološki mehanizam nastanka angine pektoris je ishemija miokarda zbog neravnoteže potrebe miokarda za kisikom i opskrbe miokarda kisikom. Opskrba kisikom odvija se putem krvi koju dopremaju u miokard koronarne arterije. Ona je smanjena u slučajevima suženja lumena arterije koja su posljedica nastanka aterosklerotskih plakova na stijenkama arterija. Povećane potrebe miokarda za kisikom javljaju se u tjelesnim aktivnostima, emocionalnom stresu, prilikom izlaganja hladnoći, pušenju i konzumaciji alkohola. U slučaju pojave angine pektoris kod bolesnika s urednim koronarnim arterijama bez plakova, govorimo o mikrovaskularnoj angini pektoris uslijed smanjene vazodilatacije malih koronarnih arterija.

Europsko kardiološko društvo prihvatilo je od Kanadskog kardiovaskularnog društva klasifikaciju angine pektoris prema težini simptoma:

  1. stupanj: angina se ne javlja prilikom uobičajenih aktivnosti (šetnja, uspon stepenicama i slično), javlja se pri velikim ili dugotrajnim tjelesnim opterećenjima; uobičajene aktivnosti nisu ograničene
  2. stupanj: angina se javlja pri većim tjelesnim opterećenjima (brzi hod, hod uz stepenice, hod nakon obroka ili na hladnoći) i pri emocionalnom stresu; blago su ograničene uobičajene aktivnosti
  3. stupanj: angina se javlja pri manjim tjelesnim opterećenjima, nakon 100-200 metara hoda, pri hodu uz stepenice nakon prvog kata; značajno su ograničene uobičajene aktivnosti
  4. stupanj: angina se može javljati i u mirovanju; nesposobnost obavljanja uobičajenih aktivnosti bez nelagode u grudima

Često se preklapaju simptomi stabilne intermitentne boli u grudima s akutnom novonastalom boli u grudima. Nekad je teško razlučiti 4. stupanj angine od akutne boli u grudima prilikom akutnog koronarnog sindroma.

Nastanak angine pektoris zahtjeva dijagnostičku obradu kojom se ustanovljuje ishemija miokarda i uzrok bolesti. Ishemiju miokarda možemo dokazati testom opterećenja (ergometrija), stres ehokardiografijom, scintigrafijom miokarda u opterećenju,  magnetskom rezonancom, pozitronskom emisijskom tomografijom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]