Sigurnost upotrebe beta blokatora u liječenju kardiovaskularnih bolesnika s kroničnom opestruktivnom bolešću pluća

80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi u terapiji mnogih KVB-i, osobito u liječenju srčanog zatajenja i ishemijske bolesti srca. U praksi često vidimo da bolesnici koji boluju od KOPB-a, boluju i od srčanog zatajenja. Ujedno se simptomi tih bolesti često preklapaju: zaduha, slabija tolerancija tjelesnih opterećenja. KOPB povećava rizik nastanka KVB, osobito srčanog zatajenja. Ta skupina bolesnika često ima prisutne kardiovaskularne čimbenike rizika: pretilost, pušenje cigareta, kronične upalne bolesti, starija životna dob, onečišćen zrak životne okoline. Istovremena prisutnost KOPB-a i KVB kod bolesnika povećava rizik kardiovaskularnih komplikacija i mortaliteta.

Smjernice Europskog kardiološkog društva u terapiji srčanog zatajenja ističu važnost primjene blokatora beta receptora i pri tome su date upute primjene tih lijekova kod bolesnika koji boluju od KOPB:

  1. Beta blokatori nisu kontraindicirani kod bolesnika koji boluju od KOPB-a, a relativno su kontraindicirani kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme. Prednost se daje kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora: bisoprolol, nebivolol, metoprolol sukcinat.
  2. Kod bolesnika s KOPB-om i srčanim zatajenjem liječenje kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora treba započeti niskim dozama uz pažljivo praćenje znakova opstrukcije dišnih putova (na primjer: zviždanje u grudima, otežano disanje uz produljen izdisaj).
  3. Bronhalna astma nije apsolutna kontraindikacija za primjenu blokatora beta receptora, ali ih treba primijeniti pod liječničkim nadzorom uz pažljive kontrole.

Starije osobe češće obolijevaju od srčanog zatajenja, a kod njih se rijetko javljaju teži oblici bronhalne astme.

Metaanaliza Yanga i suradnika bolesnika koji su bolovali od KOPB-a i srčanog zatajenja, a liječeni su beta blokatorima je pokazala da su ti bolesnici imali za 33% manje hospitalnog mortaliteta i za 31% manje ukupnog mortaliteta. Slične rezultate su pokazale i druge metaanalize.

Danas se u liječenju KVB-i, osobito srčanog zatajenja, uz pridružen KOPB, beta blokatori mogu koristiti bez opasnosti za bolesnika. Pri tome prednost treba dati kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora, a liječenje započeti s niskim terapijskim dozama. Ti su lijekovi relativno kontraindicirani kod bolesnika s bronhalnom astmom, a princip je isti: započeti liječenje srčanog zatajenja niskim dozama kardioselektivnog blokatora beta 1 receptora uz pomno praćenje bolesnika kako bismo na vrijeme zamijetili simptome bronhospazma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Pluća

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]