Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su arterijska hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina. U starijih osoba uz pridružene druge KV čimbenike rizika znatno se povećava rizik obolijevanja i smrtnosti od KV bolesti. KV bolesti su vodeći uzrok smrtnosti osoba starije životne dobi, oko 60%.

Već nakon 20-te godine života započinju promjene na srcu i žilama koje s godinama postaju izraženije. Zbog toga je veoma važno već od djetinjstva primjenjivati zdrave životne navike, te tijekom života korigirati rizične čimbenike. Preporučuje se da se usvoje zdrave prehrambene navike (mediteranski tip ishrane) i da tjelesna aktivnost bude redovita jer tim zdravim navikama regulira se tjelesna težina, smanjuje se arterijski tlak, masnoće i šećer u krvi. U slučaju pušenja cigareta treba prekinuti s tom lošom navikom. Tijekom života potrebne su redovite kontrole arterijskog tlaka, masnoća i šećera u krvi.

Koronarne arterije i starenje

Aterosklerotski proces arterijske cirkulacije koji se razvija procesom starenja zahvaća i koronarne arterije koje krvlju opskrbljuju srce. Ateroskleroza se brže razvija i znatno je teža u slučajevima već prisutnih KV čimbenika rizika /arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, povećanih masnoća u krvi, pušenja/ i nasljednih čimbenika KV rizika. Lezije arterijskih stijenki koje nastaju u procesu ateroskleroze obiluju masnoćama kod starijih osoba. Takve lezije bivaju veoma vulnerabilne što može dovesti do tromboze i zatvaranja arterijskog protoka. Također se tijekom godina ubrzava stvaranje kalcifikata u arterijskim stijenkama. Ove promjene uz prisutne KV čimbenike rizika znatno povećavaju KV rizik, pa se u starijih osoba povećava rizik KV morbiditeta i mortaliteta, odnosno povećava se rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma koji uključuje i infarkt miokarda. U liječenju starijih bolesnika koji obole od infarkta miokarda često postoje ograničenja u pružanju optimalne terapije: mnogi bolesnici često imaju različite kontraindikacije za pojedine lijekove, veći je rizik krvarenja pri uzimanju različitih antikoagulantnih i antiagregacijskih lijekova (lijekovi protiv zgrušavanja krvi), češće nastaju komplikacije prilikom invazivnih postupaka na koronarnim arterijama (na primjer: krvarenje, zatajenje srca, moždani udar, zatajenje bubrega).

Miokard i starenje

Miokard ili srčani mišić se strukturno i funkcionalno mijenja tijekom procesa starenja. Postepeno dolazi do opadanja njegovih fizioloških funkcija. Najprije dolazi do popuštanja dijastoličke funkcije lijeve klijetke srca zbog povećanja krutosti miokarda i opadanja njegove rastezljivosti. Često se kod starijih osoba javlja zatajenje srca uzrokovano padom dijastoličke funkcije lijeve klijetke srca, a time se znatno povećava i rizik mortaliteta. Kod žena je nakon 60-te godine života značajniji pad dijastoličke funkcije lijeve srčane klijetke u odnosu na muškarce. Tome doprinosi menopauza, porast tjelesne težine i porast arterijskog tlaka. Dijastoličku funkciju lijeve srčane klijetke detaljno analiziramo ultrazvukom srca uz doplersku analizu. Ultrazvukom srca možemo precizno ustanoviti stupanj pada dijastoličke funkcije lijeve srčane klijetke, te preporučiti odgovarajuću terapiju.