Srce i proces starenja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su arterijska hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina. U starijih osoba uz pridružene druge KV čimbenike rizika znatno se povećava rizik obolijevanja i smrtnosti od KV bolesti. KV bolesti su vodeći uzrok smrtnosti osoba starije životne dobi, oko 60%.

Već nakon 20-te godine života započinju promjene na srcu i žilama koje s godinama postaju izraženije. Zbog toga je veoma važno već od djetinjstva primjenjivati zdrave životne navike, te tijekom života korigirati rizične čimbenike. Preporučuje se da se usvoje zdrave prehrambene navike (mediteranski tip ishrane) i da tjelesna aktivnost bude redovita jer tim zdravim navikama regulira se tjelesna težina, smanjuje se arterijski tlak, masnoće i šećer u krvi. U slučaju pušenja cigareta treba prekinuti s tom lošom navikom. Tijekom života potrebne su redovite kontrole arterijskog tlaka, masnoća i šećera u krvi.

Koronarne arterije i starenje

Aterosklerotski proces arterijske cirkulacije koji se razvija procesom starenja zahvaća i koronarne arterije koje krvlju opskrbljuju srce. Ateroskleroza se brže razvija i znatno je teža u slučajevima već prisutnih KV čimbenika rizika /arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, povećanih masnoća u krvi, pušenja/ i nasljednih čimbenika KV rizika. Lezije arterijskih stijenki koje nastaju u procesu ateroskleroze obiluju masnoćama kod starijih osoba. Takve lezije bivaju veoma vulnerabilne što može dovesti do tromboze i zatvaranja arterijskog protoka. Također se tijekom godina ubrzava stvaranje kalcifikata u arterijskim stijenkama. Ove promjene uz prisutne KV čimbenike rizika znatno povećavaju KV rizik, pa se u starijih osoba povećava rizik KV morbiditeta i mortaliteta, odnosno povećava se rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma koji uključuje i infarkt miokarda. U liječenju starijih bolesnika koji obole od infarkta miokarda često postoje ograničenja u pružanju optimalne terapije: mnogi bolesnici često imaju različite kontraindikacije za pojedine lijekove, veći je rizik krvarenja pri uzimanju različitih antikoagulantnih i antiagregacijskih lijekova (lijekovi protiv zgrušavanja krvi), češće nastaju komplikacije prilikom invazivnih postupaka na koronarnim arterijama (na primjer: krvarenje, zatajenje srca, moždani udar, zatajenje bubrega).

Miokard i starenje

Miokard ili srčani mišić se strukturno i funkcionalno mijenja tijekom procesa starenja. Postepeno dolazi do opadanja njegovih fizioloških funkcija. Najprije dolazi do popuštanja dijastoličke funkcije lijeve klijetke srca zbog povećanja krutosti miokarda i opadanja njegove rastezljivosti. Često se kod starijih osoba javlja zatajenje srca uzrokovano padom dijastoličke funkcije lijeve klijetke srca, a time se znatno povećava i rizik mortaliteta. Kod žena je nakon 60-te godine života značajniji pad dijastoličke funkcije lijeve srčane klijetke u odnosu na muškarce. Tome doprinosi menopauza, porast tjelesne težine i porast arterijskog tlaka. Dijastoličku funkciju lijeve srčane klijetke detaljno analiziramo ultrazvukom srca uz doplersku analizu. Ultrazvukom srca možemo precizno ustanoviti stupanj pada dijastoličke funkcije lijeve srčane klijetke, te preporučiti odgovarajuću terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Možete li mi očitati EKG?

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Je li moj EKG nalaz uredan?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]