1. Ciljevi za sve:

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg

• Procijeniti srčanožilni rizik:

osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest)

Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, te druge specifične čimbenike koji mogu utjecati na razinu rizika.

• Informirani razgovor o srčanožilnom riziku i koristima liječenja.

Vaš liječnik treba s vama razgovarati što znači vaš procijenjeni srčanožilni rizik i koju korist možete očekivati od preporučenog liječenja.

• Odluka o liječenju zasnovana na procijenjenom srčanožilnom riziku

Vaš liječnik treba vas savjetovati o promijeni loših životnih navika koje se odnose na prehranu, tjelesnu aktivnost, tjelesnu težinu, pušenje. Ukoliko je potrebno uvest će vam lijekove koji djeluju na snižavanje arterijskog tlaka, kolesterola ili šećera u krvi. Zajedno s liječnikom trebate sudjelovati u donošenju odluka o svom liječenju.

12 ključnih poruka smjernica iz 2021. godine Europskog kardiološkog društva o srčanožilnoj prevenciji:

1. Procjena srčanožilnog rizika (rizika nastanka bilo kojeg srčanožilnog događaja kao što je srčani udar ili moždani udar) je prvi korak u određivanju preventivnih mjera. Procjena rizika se obavlja kod osoba bez prisutne srčano žilne bolesti /govorimo o „primarnoj prevenciji“ srčanožilnih bolesti) ili kod osoba sa već dokazanom srčanožilnom bolesti (govorimo o „sekundarnoj prevenciji“ srčanožilnih bolesti) i kod osoba s određenim zdravstvenim stanjima koja povećavaju rizik nastanka srčanožilne bolesti (osobe sa šećernom bolešću ili kroničnom bubrežnom bolešću).
2. Za osobe bez dokazane srčanožilne bolesti, procijenjeni rizik može biti nizak, srednje visok, visok i vrlo visok. Procjenjuje se na osnovu dobi, visine arterijskog tlaka, razine kolesterola i prisutnog pušenja. Drugi čimbenici (određene etničke skupine, psihosocijalni, socioekonomski i okolišni čimbenici) i određena zdravstvena stanja također utječu na srčanožilni rizik. Sve osobe koje imaju dokazanu srčanožilnu bolest svrstavaju se u skupinu vrlo visokog srčanožilnog rizika.
3. Preporučuje se da razgovarate sa svojim liječnikom kako biste bili informirani o svom srčanožilnom riziku i dobrobitima liječenja koja trebaju biti prilagođena vašim potrebama. Odluku o liječenju donosite zajedno sa svojim liječnikom.
4. Smjernice preporučuju da neovisno o procijenjenom srčanožilnom riziku svi se trebamo držati sljedećih preporuka:
5. prestati pušiti
6. pridržavati se zdravih životnih navika u svezi prehrane, tjelesne aktivnosti i tjelesne težine
7. postići sistolički arterijski tlak da bude barem < 160mmHg