Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

  1. Ciljevi za sve:

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg

  • Procijeniti srčanožilni rizik:

osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest)

Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, te druge specifične čimbenike koji mogu utjecati na razinu rizika.

  • Informirani razgovor o srčanožilnom riziku i koristima liječenja.

Vaš liječnik treba s vama razgovarati što znači vaš procijenjeni srčanožilni rizik i koju korist možete očekivati od preporučenog liječenja.

  • Odluka o liječenju zasnovana na procijenjenom srčanožilnom riziku

Vaš liječnik treba vas savjetovati o promijeni loših životnih navika koje se odnose na prehranu, tjelesnu aktivnost, tjelesnu težinu, pušenje. Ukoliko je potrebno uvest će vam lijekove koji djeluju na snižavanje arterijskog tlaka, kolesterola ili šećera u krvi. Zajedno s liječnikom trebate sudjelovati u donošenju odluka o svom liječenju.

12 ključnih poruka smjernica iz 2021. godine Europskog kardiološkog društva o srčanožilnoj prevenciji:

  1. Procjena srčanožilnog rizika (rizika nastanka bilo kojeg srčanožilnog događaja kao što je srčani udar ili moždani udar) je prvi korak u određivanju preventivnih mjera. Procjena rizika se obavlja kod osoba bez prisutne srčano žilne bolesti /govorimo o „primarnoj prevenciji“ srčanožilnih bolesti) ili kod osoba sa već dokazanom srčanožilnom bolesti (govorimo o „sekundarnoj prevenciji“ srčanožilnih bolesti) i kod osoba s određenim zdravstvenim stanjima koja povećavaju rizik nastanka srčanožilne bolesti (osobe sa šećernom bolešću ili kroničnom bubrežnom bolešću).
  2. Za osobe bez dokazane srčanožilne bolesti, procijenjeni rizik može biti nizak, srednje visok, visok i vrlo visok. Procjenjuje se na osnovu dobi, visine arterijskog tlaka, razine kolesterola i prisutnog pušenja. Drugi čimbenici (određene etničke skupine, psihosocijalni, socioekonomski i okolišni čimbenici) i određena zdravstvena stanja također utječu na srčanožilni rizik. Sve osobe koje imaju dokazanu srčanožilnu bolest svrstavaju se u skupinu vrlo visokog srčanožilnog rizika.
  3. Preporučuje se da razgovarate sa svojim liječnikom kako biste bili informirani o svom srčanožilnom riziku i dobrobitima liječenja koja trebaju biti prilagođena vašim potrebama. Odluku o liječenju donosite zajedno sa svojim liječnikom.
  4. Smjernice preporučuju da neovisno o procijenjenom srčanožilnom riziku svi se trebamo držati sljedećih preporuka:
  5. prestati pušiti
  6. pridržavati se zdravih životnih navika u svezi prehrane, tjelesne aktivnosti i tjelesne težine
  7. postići sistolički arterijski tlak da bude barem < 160mmHg

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Iz iste kategorije

Kardiologija

Pulsiranje arterija – je li ovo normalno?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Visok arterijski tlak

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]