Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti.

6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski tip prehrane: zamijenite zasićene masti (brza hrana, crveno meso) nezasićenim mastima (maslinovo ulje, avokado), smanjite unos soli, jedite cjelovite žitarice, voće, povrće, orašaste plodove; jedite riblji obrok barem jednom tjedno, smanjite unos dodanih šećera. Ne preporučuje se konzumacija više od 100 grama alkohola tjedno (jedno piće može sadržavati 8 do 14 grama alkohol

7. Ukoliko je potrebno (ovisno o procjenjenom srčanožilnom riziku) preporučuje se uzimanje određenih lijekova kojima se snižava arterijski tlak, kolesterol i/ili šećer u krvi. Lijekovi se preporučuju svima koji imaju dokazanu srčanožilnu bolest ili bez nje, ali imaju procjenjen vrlo visok srčanožilni rizik.takođe se nekad preporučuju i osobama s visokim rizikom. Terapija se određuje individualno i na osnovu zajedničke odluke vas i vašeg liječnika.

8. U liječenju ciljne vrijednosti rizičnih čimbenika ovise o procijenjenom srčanožilnom riziku. Općenito, što je veći srčanožilni rizik, liječenje je intenzivnije i ciljne vrijednosti rizičnih srčanožilnih čimbenika su niže.

9. Terapijski ciljevi za postizanje ciljnih vrijednosti srčanožilnih čimbenika rizika trebaju se postizati postepeno. U prvom koraku treba zdravim životnim navikama i kad je potrebno lijekovima postići ciljne vrijednosti arterijskog tlaka i kolesterola koje su preporučene svima. U sljedećem koraku, treba postići njihove još niže ciljne vrijednosti, ukoliko je potrebno, ovisno o procijenjenom 10-godišnjem riziku i prisutnim drugim bolestima:

-ciljni arterijski tlak treba biti < 130mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju

-LDL kolesterol treba biti < 1,8mmol/l kod osoba visokog srčanožilnog rizika, < 1,4mmol/l kod osoba vrlo visokog rizika

10. Statini  su lijekovi za snižavanje kolesterola i preporučuju se u prvoj liniji liječenja za snižavanje LDL kolesterola. Ukoliko se ciljna vrijednost LDL kolesterola (određuje se prema procijenjenom srčanožilnom riziku) ne postigne maksimalnom dozom statina, preporučuje se dodati druge lijekove za njihovu redukciju.

11. Osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje arterijskog tlaka, ciljne vrijednosti sistoličkog tlaka trebaju biti od 120 do 130 mmHg za mlađe od 70 godina ili < 140 mmHg za starije od 70 godina (ili 130 mmHg ako dobro podnose). Ciljni dijastolički tlak treba biti < 80 mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju. Za većinu osoba koje uzimaju antihipertenzivnu terapiju preporučuje se kombinacija 2 lijeka.

12. Odraslim osobama koje boluju od šećerne bolesti tip 2 preporučuje se da ciljne vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c) budu < 7,0%. Za većinu osoba prva linija u liječenju šećerne bolesti je metformin, a onima koji imaju šećernu boles i pridruženu srčanožilnu bolest preporučuje se uzimanje agonista GLP-1 receptora ili SGL T-2 inhibitora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam