Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti.

6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski tip prehrane: zamijenite zasićene masti (brza hrana, crveno meso) nezasićenim mastima (maslinovo ulje, avokado), smanjite unos soli, jedite cjelovite žitarice, voće, povrće, orašaste plodove; jedite riblji obrok barem jednom tjedno, smanjite unos dodanih šećera. Ne preporučuje se konzumacija više od 100 grama alkohola tjedno (jedno piće može sadržavati 8 do 14 grama alkohol

7. Ukoliko je potrebno (ovisno o procjenjenom srčanožilnom riziku) preporučuje se uzimanje određenih lijekova kojima se snižava arterijski tlak, kolesterol i/ili šećer u krvi. Lijekovi se preporučuju svima koji imaju dokazanu srčanožilnu bolest ili bez nje, ali imaju procjenjen vrlo visok srčanožilni rizik.takođe se nekad preporučuju i osobama s visokim rizikom. Terapija se određuje individualno i na osnovu zajedničke odluke vas i vašeg liječnika.

8. U liječenju ciljne vrijednosti rizičnih čimbenika ovise o procijenjenom srčanožilnom riziku. Općenito, što je veći srčanožilni rizik, liječenje je intenzivnije i ciljne vrijednosti rizičnih srčanožilnih čimbenika su niže.

9. Terapijski ciljevi za postizanje ciljnih vrijednosti srčanožilnih čimbenika rizika trebaju se postizati postepeno. U prvom koraku treba zdravim životnim navikama i kad je potrebno lijekovima postići ciljne vrijednosti arterijskog tlaka i kolesterola koje su preporučene svima. U sljedećem koraku, treba postići njihove još niže ciljne vrijednosti, ukoliko je potrebno, ovisno o procijenjenom 10-godišnjem riziku i prisutnim drugim bolestima:

-ciljni arterijski tlak treba biti < 130mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju

-LDL kolesterol treba biti < 1,8mmol/l kod osoba visokog srčanožilnog rizika, < 1,4mmol/l kod osoba vrlo visokog rizika

10. Statini  su lijekovi za snižavanje kolesterola i preporučuju se u prvoj liniji liječenja za snižavanje LDL kolesterola. Ukoliko se ciljna vrijednost LDL kolesterola (određuje se prema procijenjenom srčanožilnom riziku) ne postigne maksimalnom dozom statina, preporučuje se dodati druge lijekove za njihovu redukciju.

11. Osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje arterijskog tlaka, ciljne vrijednosti sistoličkog tlaka trebaju biti od 120 do 130 mmHg za mlađe od 70 godina ili < 140 mmHg za starije od 70 godina (ili 130 mmHg ako dobro podnose). Ciljni dijastolički tlak treba biti < 80 mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju. Za većinu osoba koje uzimaju antihipertenzivnu terapiju preporučuje se kombinacija 2 lijeka.

12. Odraslim osobama koje boluju od šećerne bolesti tip 2 preporučuje se da ciljne vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c) budu < 7,0%. Za većinu osoba prva linija u liječenju šećerne bolesti je metformin, a onima koji imaju šećernu boles i pridruženu srčanožilnu bolest preporučuje se uzimanje agonista GLP-1 receptora ili SGL T-2 inhibitora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aritmija

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Aritmija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]