Tetralogija fallot

Tetralogija Fallot je najčešća urođena srčana greška koja uzrokuje cijanozu. Javlja se u oko 10% svih prirođenih srčanih grešaka. Manifestira se kombinacijom četiri srčane anomalije:

  1. stenoza plućnog zaliska (nastaje suženje izlaznog dijela desne klijetke)
  2. hipertorfija stijenki desne klijetke (nastaje kao posljedica većeg otpora izlazu krvi, odnosno povećanog tlaka u desnoj klijetki)
  3. defekt pregrade između srčanih klijetki (kroz taj defekt nastaje desno-lijevi protok krvi između klijetki)
  4. aorta je pomaknuta u desno (aorta „jaše“ nad pregradom srca; „jašuća aorta“; krv u aortu ulazi iz obje srčane klijetke)

U bolesnika s tetralogijom Fallot ponekad su prisutne i druge anomalije, pa mogu biti pridružene: abnormalna distribucija koronarnog krvotoka, atrezija izlaznog dijela desne klijetke, desni luk aorte, otvoren ductus arteriosus (poveznica između aorte i plućne arterije koja se inače zatvara nakon rođenja).

Ovakve strukturne promjene srčanih struktura nastaju u vrijeme fetalnog razvoja i embriogeneze, a uzrok nije u potpunosti poznat. U 15% slučajeva uočena je delecija kromosoma 22q11 i u tih bolesnika se kasnije češće javljaju i psihički poremećaji.

Tetralogija Fallot uzrokuje da tijelom cirkulira krv osiromašena kisikom što kod većine dojenčadi uzrokuje plavičastu boju kože ili cijanozu.

Simptomi bolesti i njihova težina ovise o stupnju opstrukcije izlaznog dijela desne klijetke. Često su prisutni sljedeći simptomi:

  • cijanoza kože (što je jače suženje plućnog zaliska i izlaznog dijela desne klijetke, to će biti veći desno lijevi pretok krvi u srcu i posljedično izraženija cijanoza)
  • kratak dah, ubrzano disanje (osobito je uočljivo prilikom hranjenja novorođenčeta)
  • gubitak svijesti, konvulzije zbog hipoksemičkih kriza
  • zaobljeni nokti i krajevi prstiju („batičasti“ prsti)
  • niska tjelesna težina, usporen rast i razvoj djeteta
  • lako zamaranje djeteta već u manjim aktivnostima
  • razdražljivost i dugotrajno plakanje djeteta

Prilikom tjelesnih aktivnosti djeca s tom srčanom greškom često čučnu jer im taj položaj olakšava disanje (povećava se protok krvi kroz pluća i smanjuje hipoksemija, pa dijete lakše diše). U malom broju slučajeva ukoliko je blaga stenoza plućnog zaliska, ne mora se razviti cijanoza kože.

Dijagnoza tetralogije Fallot se upotrebom fetalnog ultrazvuka srca često postavi već tijekom trudnoće. Nakon poroda dijagnoza se postavlja na osnovu pregleda novorođenčeta. Auskultacijom srca stetoskopom na srcu je čujan šum, osobito izražen uz lijevi rub grudne kosti i nad plućnim zaliskom. Nalaz elektrokardiograma pokazuje znakove hipertrofije lijeve klijetke i abnormalnosti desne pretklijetke. Rendgen srca i pluća pokazuje povećanu konturu desne srčane klijetke i slabije izražen periferni vaskularni crtež pluća. Ultrazvuk srca potvrđuje dijagnozu i daje informacije potrebne za planiranje kirurške korekcije tetralogije Fallot. Prije operacije treba učiniti koronarografiju radi isključenja anomalija koronarnih arterija.

Terapija izbora liječenja tetralogije Fallot je kirurška korekcija u dojenačkoj dobi. Idealno je učiniti totalnu korekciju (zatvara se defekt na pregradi između klijetki i smanjuje se opstrukcija izlaznog dijela desne klijetke, odnosno stenoza plućnog zaliska). U nekih slučajeva neposredno nakon operacije ili kasnije u životu može doći do razvoja različitih poremećaja srčanog ritma koji zahtijevaju medikamentoznu terapiju, a ponekad i ugradnju srčanog elektrostimulatora ili defibrilatora. Većina bolesnika nakon uspješne kirurške korekcije ove srčane greške živi normalno. Važno je da su bolesnici pod redovitim kardiološkim kontrolama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Dijete od 7 mjeseci koje odmahuje glavom

Dijete

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Beba

Novorođenče ima žuticu, uspavano je i slabo jede

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]